Beč koristi satelitske podatke za borbu protiv klimatskih promjena
Kroz inovativni projekat "Održivi gradovi", austrijska prijestonica koristi informacije prikupljene iz svemira kako bi poboljšala kvalitet života svojih građana, optimizovala energetsku efikasnost i ublažila efekte urbanog zagrijavanja.
Ovaj pristup omogućava preciznije prognoze i strateške mjere koje će grad učiniti otpornijim na klimatske izazove u budućnosti.
Satelitski podaci omogućavaju precizne prognoze o tome gdje i kada sunčeva energija dostiže svoj vrhunac. Ove informacije su ključne za procjenu proizvodnje solarne energije, što pomaže u stabilizaciji elektroenergetske mreže. Ukoliko se zna kada i koliko solarne energije će biti dostupno, operateri mreža mogu prilagoditi rad drugih izvora energije kako bi izbjegli preopterećenje sistema. Kako sateliti redovno kruže oko planete, informacije se neprestano analiziraju i ažuriraju, što osigurava izuzetno precizne i pravovremene podatke. Posebno je značajno što Sentinel sateliti iz programa Copernicus Evropske svemirske agencije (ESA) svakodnevno dostavljaju čak 2 miliona fotografija Zemlje.
Još jedan važan aspekt ovog projekta je identifikacija "toplotnih ostrva" u gradu – područja gdje se temperatura povećava zbog velike izgrađenosti i manjka zelenih površina. Zahvaljujući satelitskim podacima, gradska uprava može preduzeti ciljane mjere, poput sadnje dodatnog drveća ili postavljanja zelenih krovova, kako bi smanjila zagrijavanje u tim dijelovima grada.
U okviru projekta planirano je da se svi prikupljeni podaci prikažu na interaktivnim online mapama. Ove mape će pružiti informacije o potencijalu za solarne panele, kvalitetu zraka i urbanom razvoju, omogućavajući građanima i donosiocima odluka da bolje razumiju klimatske izazove i pronađu odgovarajuća rješenja.
Satelitski snimci se koriste i za praćenje promjena u već izgrađenim objektima. Projekat "Raven" na primjer analizira kako gradnja novih metro linija utiče na stabilnost obližnjih zgrada. Iako gradske vlasti vrše ručna mjerenja, sateliti omogućavaju pokrivanje većih područja i dugoročnije praćenje promjena.
Za realizaciju ovih projekata izdvojeno je 2 miliona eura, koje su zajednički finansirali Austrijska istraživačka agencija (FFG) i Grad Beč. Cilj je da se do 2028. godine izgradi podatkovna platforma koja će pomoći u donošenju odluka za prilagođavanje klimatskim promjenama.