Nagli porast uvoza električne energije još je jedan dokaz teške situacije u komunalnim poduzećima u zemlji – Elektroprivredi BiH (EPBIH), Elektroprivredi HZHB (EPHZHB) i Elektroprivredi Republike Srpske (ERS).
Glavni problem je pad proizvodnje u termoelektranama na ugljen i hidroelektranama. Dugi niz godina, BiH je bila jedini neto izvoznik električne energije na zapadnom Balkanu; međutim, čini se da je promjena u toku. Zemlja je prošlu godinu završila s neto izvozom od 2,5 TWh – 36% manje nego 2023. godine.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, uvoz električne energije u prvoj polovici prošle godine iznosio je 78,8 miliona KM, dok je u istom razdoblju ove godine dosegao 344 miliona KM, izvijestile su Nezavisne novine, prenosi Balkan Energy News. To je povećanje od 337%.
Podaci pokazuju da se većina uvoza dogodila u prvom tromjesečju ili tokom zime. U prva tri mjeseca prošle godine troškovi uvoza iznosili su 33,7 miliona KM, a ove godine od januara do marta porasli su na 235,4 miliona KM.
Izvoz je također zabilježio porast na godišnjem nivou. U prvoj polovici 2025. godine vrijedio je 439,4 miliona KM, u odnosu na 289,3 miliona KM u istom razdoblju prošle godine. To je povećanje od 52%.
Nešto manje od polovice izvoza ostvareno je u prva tri mjeseca godine.
ERS se borio s proizvodnjom električne energije u termoelektranama na ugljen zbog dužeg održavanja i nedostatka ugljena. EPBIH se također godinama suočava s problemima u opskrbi ugljenom. Obje firme nisu u mogućnosti proizvesti dovoljne količine ugljena iz vlastitih rudnika. Dodatni problem ove godine je suša, koja je smanjila proizvodnju u hidroelektranama. Nepovoljni hidrološki uvjeti pogađaju sve tri firme, ali najveći pritisak je na EPHZHB, koja upravlja samo hidroelektranama.
Energetski stručnjak Almir Bečarević ustvrdio je da brojke uvoza odražavaju stvarnost. Objasnio je da su dvije termoelektrane u Republici Srpskoj na remontu, te da EPBIH ima problema s hidrologijom i rudnicima koji ne mogu isporučiti dovoljne količine ugljena.