U regionu u kome vlada ekstremna vrućina i nestašica vode, najveći dio budućeg rasta potražnje za električnom energijom, oko 40% dolazit će od potrebe za hlađenjem i desalinizacijom.
Potrošnja električne energije na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi značajno je porasla u posljednjim decenijama i nastavit će naglo da raste, pri čemu se očekuje da različiti izvori pokriju rastuću potražnju, dok zemlje nastoje da diverzifikuju snabdijevanje, navodi se u novom izvještaju IEA objavljenom prošle sedmice.
Izvještaj Budućnost električne energije na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi donosi detaljnu analizu po državama u regionu koji je dugo bio kamen temeljac globalnog energetskog sistema. Navodi se da je potražnja za električnom energijom u ovom regionu utrostručena između 2000. i 2024. godine, kako su rasle populacija i prihodi. Na osnovu sadašnjih politika, očekuje se da će potrošnja električne energije porasti za još 50% do 2035. godine što je ekvivalent sadašnjoj potražnji Njemačke i Španije zajedno.
U regionu u kome vlada ekstremna vrućina i nestašica vode, najveći dio budućeg rasta potražnje za električnom energijom,oko 40% dolaziće od potrebe za hlađenjem i desalinizacijom. Drugi značajni faktori su urbanizacija, industrijalizacija, elektrifikacija transporta i širenje digitalne infrastrukture poput data centara.
Danas prirodni gas i nafta ubjedljivo dominiraju u proizvodnji električne energije u regionu, čineći preko 90% ukupne proizvodnje. Ipak, mnoge zemlje, uključujući Saudijsku Arabiju i Irak sprovode politike kako bi smanjile ulogu nafte u svojim elektroenergetskim sistemima, oslobađajući je za vrednije namjene ili izvoz.
Na osnovu sadašnjih politika, očekuje se da prirodni gas pokrije polovinu rasta potražnje za električnom energijom do 2035. godine u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. To bi smanjilo proizvodnju električne energije iz nafte na samo 5% ukupne proizvodnje, sa današnjih 20%. U međuvremenu, kapacitet solarnih PV postrojenja u regionu trebalo bi da se poveća deset puta do 2035, čime će obnovljivi izvori energije dostići oko 25% u proizvodnji. Nuklearna energija takođe će značajno ojačati, a njen kapacitet biće utrostručen.
„Potražnja za električnom energijom naglo raste širom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, podstaknuta sve većom potrebom za klimatizacijom i desalinizacijom vode u regionu pogođenom visokim temperaturama i nestašicom vode, uz rastuće populacije i ekonomije. Region je već zabilježio treći najveći rast potrošnje električne energije na svetu od početka veka, poslije Kine i Indije. Da bi se ta potražnja zadovoljila, kapaciteti za proizvodnju struje u narednih 10 godina trebalo bi da se povećaju za više od 300 gigavata, što je tri puta više od ukupnih kapaciteta Saudijske Arabije danas“, rekao je izvršni direktor IEA Fatih Birol.
„Na osnovu planova vlada širom Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, region će se u narednoj deceniji postepeno udaljavati od korišćenja nafte za proizvodnju električne energije, dok će prirodni gas, solarna energija i nuklearna energija beležiti rast“, dodao je Birol.
Investicije u elektroenergetski sektor u regionu dostigle su 44 milijarde dolara 2024. godine i očekuje se da će porasti za još 50% do 2035. godine. Skoro 40% tih ulaganja namijenjeno je mrežama, kako bi se smanjili gubici u prenosu i distribuciji, koji su trenutno dvostruko veći od svetskog proseka.
Izvještaj naglašava da će modernizacija mreže, kao i širenje regionalnih interkonekcija, biti ključni za energetsku sigurnost ekonomija Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Uravnotežen pristup integraciji obnovljivih izvora takođe je presudan, kombinujući skladištenje energije, fleksibilnost potrošnje i dovoljan kapacitet elektrana na prirodni gas za pokrivanje promjenjive proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana.
Energetska efikasnost takođe će igrati važnu ulogu u kretanjima potražnje za električnom energijom u regionu. Prosječna efikasnost klima uređaja u ovom regionu trenutno je manja od polovine prosječnog nivoa u Japanu, navodi izvještaj. Poboljšanje efikasnosti klima uređaja samo bi moglo da smanji rast maksimalne potražnje za električnom energijom za iznos ekvivalentan današnjem ukupnom kapacitetu Iraka.
Izvještaj razmatra i scenario u kojem bi diversifikacija elektroenergetskih sistema išla sporije nego što su postavljeni ciljevi. U tom slučaju, potražnja za naftom i gasom za proizvodnju električne energije porasla bi za više od četvrtine do 2035. godine. To bi dovelo do smanjenja prihoda od izvoza nafte i gasa za 80 milijardi dolara, kao i povećanja uvoznih troškova za 20 milijardi dolara.