BP upravlja poljem i vlasnik je najvećeg, gotovo 30-postotnog udjela u konzorciju koji obuhvaća i azerbejdžansku državnu firmu Southern Gas Corridor i ruski Lukoil s udjelima od oko 20 posto. Blizu je i turski Tuerkiye Petrolleri s udjelom od 19 posto, a najmanji vlasnički udio, od 10 posto, drži Nyco.
Plin je u Šah Denizu otkriven 1999. godine, na dubini od 50 do 500 metara, navodi se na mrežnim stranicama BP-a.
Polje je ključno za ispunjenje obaveze Azerbejdžana o većim isporukama plina u EU. Prema sporazumu iz 2022., Azerbejdžan bi do 2027. godine trebao udvostručiti izvoz na najmanje 20 milijardi prostornih metara godišnje.
Proizvodnja je lani porasla na oko 28 milijardi prostornih metara, s oko 26 milijardi u 2023. godini, rekao je za Reuters BP-ov potpredsjednik za kaspijsku regiju Bakhtiyar Aslanbayli, prenosi SEEbiz.
Šah Deniz trenutno proizvodi 76 miliona kubika plina dnevno, s ukupnim proizvodnim kapacitetom od 79 miliona kubika dnevno.
U narednim godinama planiramo staviti u pogon još šest bušotina kako bi proizvodnja bila stabilna, rekao je Aslanbayli.
BP ove godine ne planira obustavljati rad platformi radi održavanja, dodao je.
BP u Azerbejdžanu vadi i naftu i prošle je godine u Kaspijskom jezeru pokrenuo proizvodnju na novoj platformi Azeri Central East (ACE). Aktivnosti na novoj platformi trebale bi ublažiti pad proizvodnje u kompleksu naftnih polja Azeri–Chirag–Gunashli (ACG) koji je 2010. godine dosegnuo proizvodni maksimum od 50 miliona tona, odnosno milion barela dnevno.
Procjenjuje se da je Azerbejdžan prošle godine proizveo 29 miliona tona nafte, odnosno 580 hiljada barela dnevno, a proizvodnja bi se trebala zadržati na toj razini i u 2025.
Godine 2019. mađarski MOL kupio je udio od 9,57 posto u naftnom polju ACG i od 8,9 posto u naftovodu Baku-Tbilisi-Ceyhan ("BTC") koji transportira sirovu naftu u tursku luku Ceyhan na Sredozemnom moru.
Veći udio u polju Azeri-Chirag-Gunashli imaju azerbejdžanski SOCAR i BP, od 31,66 odnosno 30,37 posto.