Između prvog i drugog čitanja državnog budžeta za 2026. godinu, poslanici četiri vladajuće stranke podnijeli su prijedlog za povećanje gornje granice državnih garancija sljedeće godine za 2 milijarde eura – sa 3,8 milijardi eura na 5,8 milijardi eura. Autori nisu naveli nikakvo obrazloženje, ali drugi amandman koji su podnijeli jasno otkriva motiv: dodatne garancije omogućile bi državnoj Bugarskoj razvojnoj banci (BDB) da obezbijedi finansiranje za sticanje imovine ili akcija u bugarskim podružnicama Lukoila, prenosi Seebiz.eu.
Ovaj potez nadovezuje se na ranije zakonske izmjene koje su državno imenovanom posebnom komercijalnom upravitelju u četiri bugarske kompanije Lukoila – šefu Nacionalne agencije za prihode Rumenu Spetsovu – dale ovlašćenja za sprovođenje transakcija otuđenja bez upravnog ili sudskog nadzora. Novi prijedlog budžeta sada obezbjeđuje da država ima finansijska sredstva za djelovanje na osnovu tih ovlašćenja.
Ako bude odobren, iznos garancija dostupnih BDB-u u slučaju da uzima kredite od drugih finansijskih institucija dostigao bi 3,728 milijardi eura, u odnosu na 1,728 milijardi eura odobrenih u prvom čitanju i prvobitno namijenjenih nacionalnom programu obnove stambenog fonda i opštinskom investicionom planu. Prošireni mandat omogućio bi banci da, „ako je potrebno“, učestvuje u potencijalnim poslovima akvizicije imovine sankcionisane ruske naftne grupe.
Iako se državne garancije ne računaju kao javni dug, one predstavljaju uslovne obaveze koje se moraju ispuniti ako primalac kredita ne može da ih vrati. Ranije ove godine vlada je u kapital BDB-a ubrizgala 4 milijarde leva (2,05 milijardi eura) – sredstva pozajmljena na međunarodnim tržištima koja vraćaju poreski obveznici. Ministarka finansija Temenužka Petkova insistirala je da će se novcem podržati prioritetni sektori poput vodne infrastrukture, odbrane, energetske efikasnosti i industrijskih zona.
Oporbene stranke upozoravaju na ozbiljne rizike
Ivajlo Mirčev, kopredsjednik opozicione Demokratske Bugarske, rekao je za javni radio da povećanje od 2 milijarde eura, u kombinaciji s postojećim sredstvima u BDB-u, daje vladajućim strankama „oko 7 milijardi leva (3,58 milijardi eura) za kupovinu rafinerije“.
„Mnogo puta smo upozoravali da postoji opasnost da će oni koji trenutno vladaju zemljom – GERB i DPS–Novi početak Deljana Peevskog, sankcionisanog od SAD-a i Velike Britanije – pokušati da kupe Lukoil,“ rekao je. „To nema ekonomskog smisla i izuzetno je loša ideja. Jedino što može donijeti jeste više korupcije.“
Mirčev je naglasio da će se opozicija oduprijeti inicijativi, ali je priznao da „Peevski ima većinu od 135 poslanika (od 240) i da nemaju problem da izglasaju šta god žele“.
Domaći politički spor se razvija dok se Bugarska priprema da zatraži drugo američko izuzeće za Lukoilove podružnice u aprilu. Premijer Rosen Željazkov prošle je sedmice izjavio da Vašington očekuje kontinuirane dokaze da Sofija može obezbijediti da aktivnosti sankcionisanog subjekta ostanu u skladu s propisima tokom sljedećeg šestomjesečnog ciklusa.
Američko Ministarstvo finansija (OFAC) nedavno je izdalo šestomjesečnu opštu dozvolu koja omogućava transakcije s nekoliko Lukoilovih entiteta u Bugarskoj, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo odobrilo paralelnu posebnu dozvolu koja važi do februara. Oba odobrenja dolaze uz stroga ograničenja i isključuju poslovanje s drugim Lukoilovim podružnicama, osim ako to nije izričito dozvoljeno.
Spetsovu važna uloga
U tom kontekstu, vlada je imenovala Rumena Spetsova posebnim komercijalnim direktorom četiri bugarske Lukoilove kompanije. Ministar ekonomije Petar Dilov branio je izbor, pozivajući se na Spetsovljev „profesionalizam“ i „povjerenje među međunarodnim partnerima“. Ipak, njegovo imenovanje izazvalo je kritike među stručnjacima zbog prošlih kontroverzi i pitanja ispunjava li zakonski uslov od pet godina iskustva u aktivnostima povezanim s naftom i naftnim derivatima.
Vlada je dodatno eskalirala tenzije ubrzanim usvajanjem amandmana koji posebnom direktoru daju široka ovlašćenja raspolaganja, zaštićena od administrativnog ili sudskog nadzora. Predsjednik Rumen Radev stavio je veto na zakon, ali ga je parlament brzo oborio.
Advokat za ljudska prava Mihail Ekimdžiev pretpostavlja da ubrzani proces ukazuje na namjeru da se „zaplijeni Lukoil, prisvoji njegova imovina, a zatim natjeraju svi Bugari da plate kada ruska kompanija dobije arbitražne sporove“. Upozorio je da zakon krši Ustav, Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i druge međunarodne pravne instrumente, izražavajući zabrinutost da bi sankcionisana politička figura Deljan Peevski na kraju mogla preuzeti kontrolu nad Lukoilom.