COP31 na rubu neuspjeha: Iz završnog prijedloga ponovo izostavljena fosilna goriva
To je dodatno produbilo podjele među državama i dovelo u pitanje postizanje konačnog dogovora, prenosi AFP.
Najnoviji tekst, koji su tokom produženih pregovora objavile Turska i Australija, su domaćini samita u Antalyji, ne rješava pitanje postepenog napuštanja uglja, nafte i plina. Umjesto toga, u prvi plan stavlja elektrifikaciju svjetske ekonomije.
Za usvajanje završnog dokumenta potrebna je saglasnost gotovo 200 država. Evropska unija i niz drugih zemalja traže jasnu obavezu napuštanja fosilnih goriva, dok se tome snažno protivi Saudijska Arabija.
Neimenovani zvaničnik EU-a ocijenio je da novi prijedlog predstavlja korak unazad, upozorivši da postoji realna mogućnost da konferencija završi bez dogovora.
„Situacija je teška, a ishod neizvjestan. Zemlje proizvođači nafte pružaju žestok otpor“, izjavio je njemački zvaničnik.
Pregovori se odvijaju u vrijeme rasta cijena energenata i geopolitičkih napetosti izazvanih ratom u Iranu. Iako je raniji nacrt pozivao na brže napuštanje fosilnih goriva, iz verzije objavljene u četvrtak uklonjene su sve direktne reference na ugalj, naftu i plin.
Novi prijedlog samo se posredno poziva na globalni dogovor iz 2023. godine o odmaku od fosilnih goriva. Istovremeno, podržava tehnologiju hvatanja i skladištenja ugljika, koju zagovara naftna industrija, dok je ekološke organizacije i brojne države smatraju preskupom i neučinkovitom.
Turska i Australija predlažu povećanje udjela električne energije na 35 posto ukupne svjetske potrošnje energije do 2035. godine, uz širenje čiste energije. Međutim, pojedine države upozoravaju da elektrifikacija sama po sebi ne garantuje smanjenje emisija, jer se trećina svjetske električne energije i dalje proizvodi iz uglja, a petina iz plina.
Dodatne podjele izazvalo je uklanjanje cilja od 120 milijardi dolara pomoći siromašnijim državama za prilagođavanje klimatskim promjenama. Prijepore su izazvali i pokušaji Saudijske Arabije, Indije i Kenije da odgode objavu narednih naučnih izvještaja Međuvladinog panela UN-a za klimatske promjene (IPCC).
U nacrtu se izražava i duboka zabrinutost zbog mogućnosti da globalno zagrijavanje u narednih nekoliko godina premaši ključnu granicu od 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period, piše Fena.