Na današnjoj sjednici Vlada FBiH je dala saglasnost na izmjene i dopune Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti rudarstva u FBiH kojim se predužava važenje aktuelnog Koletivnog ugovora za 120 dana uz povećanje satnice 11%, saopćio je resornih ministar Nermin Džindić.
Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o davanju saglasnosti na Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i radnika u oblasti rudarstva u FBiH. Ovaj kolektivni ugovor u primjeni će biti od 1. januara 2023. i zaključuje se na period do 30. aprila 2023. godine.
Za njegovo potpisivanje Vlada je ovlastila federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Nermina Džindića.
Riječ je o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora potpisanog 24. maja ove godine s predstavnicima Samostalnog sindikata radnika rudnika u FBiH i Samostalnog sindikata rudara u FBiH, koji je bio zaključen na period do 31. decembra 2022. godine.
Ovim izmjenama određeno je da najniža neto satnica ne može biti manja od tri KM. Također, procentualno povećanje neto satnice između 2,70 KM i 3,00 KM (od 11 posto) će se primjenjivati i u rudnicima u kojima se u momentu stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora primjenjuje veća neto satnica od 2,90 KM za postojeće koeficijente složenosti svakog radnog mjesta. Do sada je najniža neto satnica bila 2,70 KM, s tim da se procentualno povećanje neto satnice između 2,50 KM i 2,70 KM (od 8 posto) primjenjivalo na satnice u pojedinim rudnicima, koje su u momentu stupanja na snagu Kolektivnog ugovora iz 2020. godine bile više od 2,70 KM.
Između ostalog, izmjenama i dopunama određeno je da se osnovna plaća povećava za 0,6 posto za svaku navršenu godinu penzionog staža, s tim da ukupno povećanje plaće po ovom osnovu ne može biti veće od 20 posto. Do sada je ta odredba određivala isto ograničenje od 20 posto, ali se osnovna plaća povećavala za 0,6 posto za svaku godinu radnog staža kod poslodavca sa kojim ima zaključen ugovor o radu.
Inače, tekst o izmjenama i dopunama ovog kolektivnog ugovora usaglasio je Pregovarački tim koji je imenovala JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo po zaduženju Federalne vlade od 6. oktobra ove godine. Vlada je tada zadužila EPBiH da sa Upravom Privrednog društva RMU Banovići formira tim, kojim će predsjedavati predstavnik JP EPBiH i u koji će biti uključeni predstavnici uprava rudnika iz sastava Koncerna EPBiH, Ureda premijera FBiH i resornih federalnih ministarstava. Također, po zaduženju Vlade, EPBiH je vodila konsultacije sa ovlaštenim predstavnicima reprezentativnih sindikata u cilju pripreme pregovora za zaključenje ovog kolektivnog ugovora, a Pregovarački tim u posljednih mjesec dana vodio je intenzivan dijalog na usaglašavanju teksta ovog kolektivnog ugovora.
PREDLOŽENO OSLOBAĐANJE RUDNIKA UGLJA I BOKSITA OD PLAĆANJA PUTARINE NA DIZEL-GORIVO
Na inicijativu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada FBiH je donijela Odluku o utvrđivanju prijedloga Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH za oslobađanje rudnika u Federaciji BiH od plaćanja putarine na dizel-gorivo za 2023. godinu. Riječ je o količinama namijenjenim za proizvodnju od ukupno 34.909.375 litara.
Od toga se na rudnike uglja Kreka d.o.o. Tuzla odnosi 2.489.795 litara, a na Gračanicu d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje 450.000 litara. Također, za rudnike mrkog uglja Đurđevik d.o.o. Durđevik 3.619.203 litara, Kakanj d.o.o. Kakanj 4.641.400 litara, Breza d.o.o. Breza namijenjeno je 610.074 litara, te Zenica d.o.o. Zenica 266.400 litara i Banovići d.d. Banovići 13.178.503 litara.
Prijedlogom su obuhvaćeni i rudnici boksita Široki Brijeg (150.000 litara), Posušje (350.000 litara), te Jajce (85.000 litara). Na Lager d.o.o. Posušje odnosi se količina od 9.069.000 litara.
Razlozi za donošenje ove odluke su, obrazložilo je Ministarstvo, zahtjevi rudnika uglja i rudnika boksita u FBiH proistekli iz utvrđene zakonske mogućnosti za oslobađanja od plaćanja putarine na dizel-gorivo, a što će imati pozitivne efekte na njihovo poslovanje. Također je i činjenica da se na proizvodnji uglja u jamskoj i površinskoj eksploataciji zasniva dugoročni bilans energetskih potreba FBiH, odnosno proizvodnja električne energije. Naime, od ukupne godišnje proizvodnje, 80 posto proizvedenog uglja rudnici isporuče JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, odnosno termoelektranama u Kaknju i Tuzli.
Energetika.ba