Tromjesečni pad emisija stakleničkih plinova u EU: Analiza po zemljama

Ova informacija proizlazi iz podataka o tromjesečnim procjenama emisija stakleničkih plinova po privrednoj djelatnosti koje je objavio Eurostat. Tromjesečne procjene emisija stakleničkih plinova nadopunjuju tromjesečne socioekonomske podatke, poput BDP-a ili zaposlenosti. Ovaj članak predstavlja pregršt nalaza iz detaljnijeg članka Statistics Explained o tromjesečnim emisijama stakleničkih plinova.

U četvrtom tromjesečju 2023. privredni sektori odgovorni za najveća smanjenja u poređenju s četvrtim tromjesečjem 2022. bili su opskrba električnom energijom i plinom (-17,2 posto) i proizvodnja (-3,1 posto). Emisije iz domaćinstava ostale su gotovo stabilne.

Pad emisija stakleničkih plinova u 22 zemlje EU

Procjenjuje se da su se u četvrtom tromjesečju 2023. emisije stakleničkih plinova smanjile u 22 zemlje EU-a u poređenju s istim tromjesečjem 2022.

Najveća smanjenja stakleničkih plinova procjenjuju se za Estoniju (-23,0 posto), Bugarsku (-17,0 posto) i Finsku (-9,0 posto).

Od 22 članice EU za koje se procjenjuje da su smanjile svoje emisije, njih 10 bilježi i pad BDP-a (Estonija, Finska, Švedska, Njemačka, Austrija, Irska, Latvija, Litva, Nizozemska i Luksemburg). Mađarska je zadržala BDP na istom nivou uz smanjenje emisija.

Procjenjuje se da je ostalih 11 zemalja EU-a (Bugarska, Belgija, Češka, Danska, Italija, Španjolska, Francuska, Poljska, Portugal, Rumunija i Hrvatska) uspjelo smanjiti emisije uz rast BDP-a.

Procjenjuje se povećanje emisija za Maltu (+7,7 posto), Sloveniju (+5,6 posto), Cipar (+2,3 posto), Slovačku (1,7 posto) i Grčku (+0,3 posto). Istovremeno, svih 5 bilježi rast BDP-a: Malta (+4,3 posto), Slovenija (+2,2 posto), Cipar (+2,1 posto), Slovačka (+2,2 posto) i Grčka (+1,1 posto).