Prvi paneli Energetskog samita 2023 u BiH bili su posvećeni diskusiji o trenutnom stanju i dinamici procesa energetske tranzicije u Bosni i Hercegovini pod novim okolnostima, te o doprinosu poslovnih i energetskih zajednica, ali i samih građana u procesu tranzicije ka obnovljivoj energiji.
Dodatno, posebno je bila riječ o utjecaju energetske tranzicije na energetsku sigurnost, napretku u izradi Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), te spremnosti BiH za implementaciju novih obaveza, priopćili su organizatori.
„Donedavno je ugljen igrao važnu ulogu u procesu proizvodnje, ali novi izvori energije postaju sve popularniji zbog CO2 emisije koja je veliki problem. Ugljen i plin postaju nekompetitivni u socio-ekonomskom smislu. Kroz Pariški sporazum smo se obavezali za smanjenje emisije CO2, a Sofijskom deklaracijom da ćemo postati karbonski neutralna država do 2050 godine prateći ciljeve EU. S obzirom na obavezu smanjenja štetnih gasova, potrebno je povećati mjere energetske efikasnosti i infrastrukture proizvodnje i raspodjele energije“, rekao je pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Admir Softić.
Bosna i Hercegovina je krenula putem energetske tranzicije ka korištenju čistih izvora energije. Ovaj proces predstavlja brojne izazove za BiH koja se tradicionalno oslanja na ugalj kao glavni izvor goriva.
Još uvijek se čeka izrada i usvajanje ključnih pravnih i političkih dokumenata, kao preduvjeta za uspješnu tranziciju.
„USAID je već 20 godina posvećen Bosni i Hercegovini, a kako energetski sektor u BiH raste bitno je da otpočne tranzicija i da se osiguraju različiti izvori energije te da se BiH priključi EU proizvodnji i podjeli energije. Klimatska promjena je već vidljiva u BiH. Reforme koje su potrebne ubrzat će energetsku tranziciju integrirajući novu, zelenu tehnologiju u Bosnu i Hercegovinu. Trenutno, naša aktivnost u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine pomaže u svim segmentima tranzicije, preko suradnje s NECP-om do fokusa na reformu u skladu sa EU regulacijama i legislativama na razini države“, pojasnio je direktor ekonomskog odjela USAID BiH Karl Wurster.
Tokom drugog panela „Kompanije i građani – pokretači reforme energetskog sektora“ razgovaralo se o identificiranju novih poslovnih mogućnosti i barijera te o načinima za njihovo nadilaženje čime će se omogućiti veći utjecaj ovog sektora na postizanje zahtjevnih ciljeva tranzicije.
„Nove tehnologije koje su potrebne da se realizira tranzicija na obnovljive resurse samo su još jedna karika koja nam pokazuje da možemo stvoriti nove prilike. Biznis sektori koji se bave tehnologijama potrebnim za zelenu ekonomiju trenutno su novi i aktualni instrumenti stvaranja pozitivne klime za građane i poduzeća. Na ovaj način, građani nisu samo korisnici već i sudionici u progresu korištenja, pravljenja i unaprjeđenja ovih tehnologija“, rekla je rezidentna predstavnica UNDP-a BiH Steliana Nedera.
Energetska tranzicija je već imala značajan utjecaj na građane kao i na mala i srednja poduzeća koja predstavljaju 99 posto svih poduzeća u EU što ih čini okosnicom eeropske ekonomije. Građani i poduzeća također su pokretači tranzicije ka obnovljivim izvorima energije, decentralizirajući proizvodnju i mijenjajući energetski krajolik.
„Trenutna potražnja za obnovljivim resursima stvorila je potrebu i priliku za korisnike energije da nađu znanje koje će im pomoći da se snađu u energetskom sektoru. Okruženje u kojem živimo postaje sve teže i moj cilj je da stvorim vezu između kupaca energije i proizvođača, a jedini način je da koristim svoje znanje iz historije poslovanja klijenta i države. Svi korisnici električne energije, bilo građani ili poduzeća, trebali bi donositi odluke s nekim prethodnim znanjem iz oblasti energetike i ono što je najvažnije – da mogu procijeniti vrijednost resursa koji su im dostupni u matičnoj državi“, izjavio je savjetnik za solarnu energiju i skladištenje energije Altenex energy John Egbuta.
Vlada Sjedinjenih Američkih Država, kroz Projekat asistencije energetskom sektoru Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID EPA), Britansko veleposlanstvo Sarajevo, Europska unija u Bosni i Hercegovini, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime Savezne vlade Njemačke, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Češke, ovogodišnji su organizatori samita.
Od 26. do 28. aprila Samit će okupiti predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, stručnjake iz oblasti energetike i poslovne subjekte koji će kroz sedam tematskih panela, radionice te prezentacije aktualnih projekata diskutirati o najaktuelnijim pitanjima energetskog sektora u BiH.
Najveći samit ove vrste u Bosni i Hercegovini, ima za cilj da postavi najvažnija pitanja iz oblasti energetike i okupi ključne domaće i međunarodne aktere. Energetski samit u Bosni i Hercegovini 2023 organizira se pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske i Regulatorne komisije za energiju Federacije Bosne i Hercegovine, navodi se u priopćenju.
(Energetika.ba)