Evropa zaostaje u utrci za sirovinama koja se koriste za prroizvodnju baterija za električna vozila
Evropski proizvođači automobila osigurali su manje od šestine ključnih sirovina koje će im trebati do 2030. za proizvodnju baterija za električna vozila, pokazuje analiza koja predviđa veliku potražnju i tržišnu borbu oko resursa zelene tehnologije.
Proizvođači automobila osigurali su ugovore za 16% litija, kobalta i nikla potrebnih za postizanje svojih ciljeva prodaje električnih automobila 2030. godine, stoji u analizi Transport&Environmenta (T&E), lobističke organizacije sa sjedištem u Bruxellesu, piše The Guardian.
Dva najveća svjetska proizvođača električnih automobila, Tesla u SAD-u i kineski BYD, bili su znatno ispred mnogih svojih evropskih konkurenata u osiguravanju pristupa ključnim sirovinama, otkrili su istraživači.
Baterije koje se koriste u uređajima od mobitela do automobila izrađene su od precizno kontrolisanih kombinacija metala. Postoji globalna utrka da se pronađe dovoljno litija, najlakšeg metala, ali kobalt i nikal također su važni u mnogim baterijama.
"Tesla i BYD daleko su ispred većine europskih konkurenata"
Analiza je pokazala da su proizvođači automobila objavili sporazume koji pokrivaju samo 14% litija, 17% nikla i 10% kobalta potrebnih za postizanje ciljeva za 2030. EU i Ujedinjeno Kraljevstvo zabranit će prodaju novih automobila na fosilna goriva 2035. godine.
Julia Poliscanova, direktorica za vozila i mobilnost u T&E-u, rekla je sljedeće:
"Postoji jasna razlika između ciljeva proizvođača automobila u vezi s električnim vozilima i njihovih ključnih strategija vezanih uz minerale. Tesla i BYD daleko su ispred većine evropskih konkurenata, koji se tek sada bude i suočavaju s izazovom osiguravanja baterijskih metala."
T&E je objavio da su Mercedes-Benz, BMW i Hyundai/Kia proizvođači automobila s velikim evropskim operacijama koji najviše zaostaju za konkurentima. Ford, Volkswagen i Stellantis otkrili su planove za opskrbu mineralnim baterijama koji ne zaostaju bitno za Teslom i BYD-om.
Neki od proizvođača automobila možda imaju tajne dogovore s rudarskim ili rafinerijskim kompanijama o opskrbi metalima, dok drugi traže načine za smanjenje ili eliminaciju skupog kobalta i nikla. Uprkos tome, razmjeri ponude detaljno navedeni u javno objavljenim ugovorima sugerišu kako će se proizvođači automobila namučiti kako bi ispunili svoje električne ciljeve.
Potražnja za litijem učetverostručit će se do 2030. godine
Analiza je u skladu s predviđanjima podatkovne kompanije Benchmark Mineral Intelligence da će potražnja za nekim ključnim materijalima značajno premašiti ponudu u narednoj deceniji.
Benchmark Mineral predviđa da će se potražnja za litijem učetverostručiti do 2030. godine jer se Kina, Evropa, a potom i SAD brzo odriču benzina i dizela. Međutim, prognoze sugerišu da će 2030. doći do manjka litija od 390.000 tona, u usporedbi s globalnom proizvodnjom od 2.7 miliona tona. Također se predviđa manjak kobalta i nikla, što bi moglo ograničiti tempo odmaka od benzinskih i dizelskih automobila.
Caspar Rawles, glavni službenik za podatke Benchmarka, kaže za The Guardian:
"Srednjoročno, pa čak i dugoročno, litij će vjerojatno biti ograničavajuć faktor u stopi koju industrija baterija može postići."
Velikim rudarskim projektima obično treba najmanje pet godina da počnu proizvoditi materijal u velikim razmjerima, a čak sedam godina ako je bilo potrebno prikupljanje sredstava, dodaje Rawles. To bi značilo da će investicijske odluke trebati donijeti u sljedećih godinu ili dvije kako bi se povećala opskrba do 2030. godine.
Poliscanova je rekla da će strategije opskrbnog lanca biti ključne za prijelaz na električna vozila u Evropi, kao i da će učiniti neke kompanije zastarjelima. Međutim, dodala je kako su evropski proizvođači ispred konkurenata iz Kine i SAD-a u "čišćenju opskrbnih lanaca". Prethodno je utvrđeno da su neki dobavljači minerala koristili dječji rad, iskorištavali slabo plaćene radnike ili koristili metode štetne za okoliš.
(Energetika.ba)