Evropske zemlje pooštravaju mjere: Koliki je porez na ugljik?
Finska je 1990. godine bila prva zemlja na svijetu koja je uvela porez na emisiju ugljika. Od tada su se na taj potez odlučile 24 evropske zemlje, a porez varira od manje od jednog eura po metričkoj toni u Poljskoj i Ukrajini do više od 125 eura u Norveškoj, Švedskoj, Švicarskoj i Lihtenštajnu.
Najveći zaseban porez na ugljik ima Norveška, gdje iznosi 146,23 eura po toni emisija. Slijedi Švedska sa 133,17 eura, dok Švicarska i Lihtenštajn imaju po 129,09 eura.
U Poljskoj je porez svega 0,09 eura po toni, dok je u Ukrajini nešto viši i iznosi 0,59 eura.
Prosjek za 24 zemlje, prema stanju na 1. april ove godine, iznosi 53,63 eura po toni, navodi think-tank Tax Foundation.
Hrvatska nema zaseban porez na ugljik, već se u tu svrhu koristi ETS sistemom i naplatom ekološke naknade za motorna vozila.
Kako se porez na ugljik može naplaćivati za različite vrste ugljičnih plinova, njegov obuhvat varira od zemlje do zemlje.
U Španiji se, na primjer, oporezuju samo emisije fluoriranih stakleničkih plinova koji se koriste u rashladnim uređajima i klimatizaciji. Na taj način Španija obuhvata svega dva posto ukupnih emisija stakleničkih plinova.
S druge strane, Albanija, Andora, Lihtenštajn i Luksemburg kroz ovakav porez pokrivaju čak 72 posto svojih ugljičnih emisija, prenose Financije hr.
U Španiji, pokrajina Katalonija razmatra uvođenje vlastitog poreznog sistema za emisije ugljika.
Izuzeci i snižene stope često negativno utiču na efikasnost sistema oporezivanja ugljika.
Uz zemlje EU, u ETS sistemu učestvuju Island, Lihtenštajn i Norveška. U tom sistemu, kompanije koje emituju ugljične plinove moraju kupiti određeni broj emisijskih dozvola.
Zemlje koje ne učestvuju u ETS-u, a imaju zaseban porez na ugljik, su Albanija, Andora, Srbija, Švicarska, Ukrajina i Ujedinjeno Kraljevstvo. Švicarska ima vlastiti sistem trgovanja emisijama koji je povezan s EU, dok Ujedinjeno Kraljevstvo od 2021. godine, nakon Brexita, ima zaseban ETS sistem.