Finalna konferencija projekta 'Dekarbonizacija stambenog sektora u BiH

Na današnjoj konferenciji u Sarajevu prezentirani su rezultati i razgovarano je o budućim koracima u unapređenju napora za dekarbonizaciju stambenog sektora u zemlji.

Naglašeno je da je stambeni sektor jedan od najvećih potrošača energije u BiH, a taj projekt radio je na izradi detaljnih studija energetske efikasnosti i finansijskih mehanizama u 36 općina/gradova širom BiH, vodeći računa o geografsko klimatskim karakteristikama.

Studije pružaju uvid u stanje stambenog sektora i identifikuju potrebne investicije za potencijalna poboljšanja u tim lokalnim jedinicama.

Rukovoditeljica Sektora za energiju i okoliš UNDP u BiH Raduške Cupać kaže da je taj projekt započeo 2021. godine, a analizirano je 50 miliona metara kvadratnih grijnog prostora širom Bosne i Hercegovine sa aspekta potrošnje i potreba. Dodatno je, kaže, napravljeno 36 finansijskih mehanizama za svaku od općina, da se vidi kako bi se mogla potaknuti ta ulaganja u stambeni sektor.

- Našim analizama, u tih 36 općina, može se dovesti do uštede od više od 11,6 megavata sati na godišnjem nivou. To je više od 870 miliona KM na godišnjem nivou. Niko ne očekuje da se to uradi za godinu ili dvije. U periodu od deset godina moglo bi se to jednostavno ostvariti, kad bi se ulaganja radila sistemski - kazala je. Precizira da uštede, među ostalim, podrazumijevaju utoljavanje fasada, zamjenu stolarije i sistema grijanja, plaćanje grijanja po potrošnji.....

Pojašnjava da je većina zgrada u BiH pravljena prije nego je postojala bilo kakva regulativa za energetsku efikasnost, te je potencijal za uštedu ogroman. Tim projektom za svaku od općina, obuhvaćenih tim projektom, postoji finansijski mehanizam koji podrazumijeva određeni procent ulaganja korisnika, općine, granta i ulaganja sa viših nivoa, prenosi Fena.

Zemira Sejdinović iz Općine Cazin i koordinatorica Projekta sufinansiranja mjera energetske efikasnosti za stambeni sektor Cazina kaže da su napravili Studiju energetske efikasnosti i finansijske mehanizme za taj grad. Kako je kazala, u tom projektu Cazin je učesnik sa 100.000 KM i traže partnera da bi mogli finansirati što više stambenih objekata u energetskoj efikasnosti.

- Uočili smo energetsku osvještenost građana, oni su prepoznali važnost energetskih mjera. Međutim, socijalna karta ih sprečava da bi to mogli i realizirati u potpunosti. Zato im je potreban poticaj - kazala je. Dodaje da su izradili mjere koje se mogu primijeniti u sektoru kolektivnog, ali i individualnog stanovanja.

Šefica za razvojnu saradnju Ambasade Švedske u BiH Eve Gibson Smedberg kaže da godinama Švedska radi na razvojnoj suradnji sa Bosnom i Hercegovinom, a okoliš i klima su među najvažnijim oblasti u kojima surađuju. Na taj način pomažu Bosni i Hercegovini da se približi EU.

- Ovaj projekt samo je jedan od projekata što ih radimo zajedno sa UNDP-om. Mi finansiramo, a UNDP implementira zajedno sa lokalnim partnerima u BiH. Već tri godine pomažemo u Bosni i Hercegovini da kreira okruženje za investicije u energetsku efikasnost u stambenom sektoru - kazala je.

Na finalnoj konferenciji u Sarajevu sudjelovali su predstavnici općtina i gradova koji su sudjelovali u Projektu te relevantna ministarstva, institucije, kao i predstavnici međunarodnih i domaćih partnera.