Započeta eksploatacija

Finska otvorila prvi evropski rudnik litijuma

Autor: Energetika.ba
Foto: Arhiv
Finska je otvorila prvi evropski rudnik i postrojenje za preradu litijuma koji može da se koristi za baterije, čime Evropa prvi put dobija sopstveni kompletan lanac proizvodnje ove sirovine i smanjuje zavisnost od uvoza iz Kine.

Eksploataciju na zapadu Finske

Rudarska kompanija Keliber započela je eksploataciju u mjestu Kaustinen na zapadu zemlje, dok se prerada odvija u oblasti Kokola, a očekuje se da će projekat otvoriti oko 350 radnih mjesta, navodi finski portal Yle.

Prve količine rude iskopane su u površinskom kopu Sivejervi, u hladnim zimskim uslovima, čime je simbolično označen početak rada dugogodišnjeg projekta.

Generalni direktor kompanije Hanu Hautala izjavio je da je riječ o "trenutku za slavlje" i podsjetio da je kompanija osnovana prije 25 godina, dok je nalazište otkriveno prije više od šest decenija.

Ko je vlasnik firme Kelibera

Većinski vlasnik Kelibera je južnoafrička kompanija Sibanje-Stilvoter sa 80 odsto udjela, dok preostalih 20 odsto drži Finiš minerals grup, kompanija u potpunom vlasništvu finske države.

Ukupna vrijednost investicije u rudnik, postrojenje za obogaćivanje rude u Peivenevi i hemijsku fabriku u Kokoli iznosi oko 800 miliona evra.

Finska sada nudi kompletan lanac snabdjevanja od rude do litijum-hidroksida spremnog za proizvođače baterija, što je njena prednost u odnosu na Portugaliju koja ima rezerve litijuma, ali ne i preradu.

Postrojenje za obogaćivanje rude počeće sa radom ovog proljeća, dok se početak rada hemijske fabrike očekuje krajem godine.

Nakon drobljenja, ruda se prerađuje u koncentrat, a zatim u litijum-hidroksid namjenjen proizvođačima baterija u Evropi.

Kompanija planira otvaranje još šest rudarskih lokacija u regionu Kaustinena i Kokole.

Proizvodnja narednih 18 godina

Procjene pokazuju da bi glavna nalazišta mogla da obezbjede proizvodnju u narednih 18 godina, dok se istraživanja novih ležišta nastavljaju.

Finski Kaustinen je mala opština sa oko 4.300 stanovnika i niskom gustinom naseljenosti.

Procjene uključene u studije uticaja na životnu sredinu (EIA) ukazuju da će uticaj rudarenja na okolinu biti relativno mali do umjeren, uz adekvatnu zaštitu, jer su rudnici udaljeni od većih naselja i planirani su prema finskim standardima, prenose Nezavisne.

Uticaj na vodene tokove i zemljište ocjenjen je kao umjereno nizak, ali lokalne studije predviđaju da mora postojati stalni nadzor kvaliteta otpadnih voda i efikasno tretiranje prije puštanja u prirodu, prenosi Tanjug.

© Copyright 2005. - 2026. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba