Francuska je postavila ultimatum, a Njemačka uzvratila čime je dodatno pogoršan zastoj izazvan kombinacijom energetske krize u regiji i zelene tranzicije Evropske unije.
I dok se najviše rasprava vodi o ulozi nuklearne energije u budućem energetskom miksu Evrope, u samoj srži nesuglasica je pitanje gdje se nalazi industrijsko srce bloka. Uprkos tome što su cijene pale u odnosu na rekordne nivoe iz prošle godine, pozicije su se zaoštrile, a Francuska i Njemačka traže načine kako da ne zaostanu dok Evropa nastoji postići ugljičnu neutralnost, piše "Bloomberg".
"Vlade i u Parizu i u Berlinu žele osigurati električnu energiju po najnižoj mogućoj cijeni", kaže Kristian Egenhofer, viši istraživač u tink tenku CEPS u Briselu. "To je gotovo pitanje političkog opstanka."
Nakon protesta "žutih prsluka" u Francuskoj prije pet godina, cijene energije i dalje ostaju eksplozivna tema za predsjednika Emanuela Macrona i njegovu vladu.
Koalicija kancelara Olafa Scholza u Njemačkoj takođe je suočena s pritiskom nakon što im se podrška rasplinula uslijed traljave reforme sprovedene na proljeće koja je grijanje kuća i stanova trebala odvojiti od fosilnih goriva. Opozicione stranke u obje zemlje sad se love za tu slamku.
EU sebi teško može priuštiti dugotrajni sukob unutar svog industrijskog jezgra. Zakon o smanjenju inflacije američkog predsjednika Joea Bidena izazvao je zabrinutost da SAD odvlači investicije, dok nedavna istraga kineskih subvencija proizvođačima električnih vozila odražava sve veću uzrujanost zbog konkurentske prijetnje koju predstavlja ta supersila iz Azije.
Nesuglasice o cijenama energenata samo su jedan aspekt u napetostima između dvije zemlje. Francuska i Njemačka ne slažu se oko temeljnih elemenata Zelenog dogovora. Kao prvo, Njemačka je zadržala odredbu o zabrani vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine zbog izuzetaka vezanih uz tzv. e-goriva. Nakon toga je Francuska pogurala slično izuzeće, ovaj put vezano uz nuklearnu energiju u sklopu Zakona o obnovljivim vrstama energije.
Sada Francuska nastoji ostvariti prednost revidirajući pravila tržišta električne energije u Evropskoj uniji kako bi produžila radni vijek svojim zastarjelim i dugovima opterećenim nuklearnim reaktorima. Ako uspije, taj bi plan zapravo omogućio vladi da osigura više stabilnosti za državnu kompaniju "Electricite de France S.A." (EDF) i da iskoristi nove izvore finansiranja kako bi se francuskim reaktorima produžio život.
A tom francuskom komunalnom preduzeću očajnički treba nova finansijska injekcija. EDF kaže kako će možda morati investirati 25 milijardi eura godišnje kako bi produžio rad 56 reaktora iz 80-ih i devedesetih godina, izgradio nove nuklearne reaktore i vjetro i solarne elektrane te generalno modernizovao mrežu. Problem je u tome što energetskog diva već sada pritišće dug od 65 milijardi eura.
Berlin blokira tu inicijativu dok se Njemačka bori da obnovi svoj vlastiti energetski sistem nakon prekida isporuke ruskog gasa prošle godine i konačnog zatvaranja svih nuklearnih reaktora. Evropska najveća ekonomija je zabrinuta da će Francuska biti u poziciji da sruši cijene energije u Njemačkoj ako Pariz dozvoli EDF-u da proda energiju ispod tržišne cijene.
"Tačka razmimoilaženja je tome što je francuska energetska infrastruktura u državnom vlasništvu", kazao je njemački ministar ekonomije Robert Habek u Rostoku. To je, zapravo, bio odgovor njegovom francuskom kolegi Bruni Le Maireu koji je ranije rekao da nuklearna energija za njegovu zemlju predstavlja "crvenu crtu".
Bez pouzdanog pristupa priuštivoj energiji, Njemačka se boji da će kompanije koje troše mnogo energije investirati negdje drugo te "da ćemo tako izgubiti tu industrijsku bazu", kazao je Habek. "Moja poenta nije to da Francuska ima nuklearne elektrane, već to da operateri nuklearnih elektrana mogu ponuditi energiju po cijenama ispod tržišnih."
A razlog za zabrinutost i te kako postoji. S još uvijek visokim cijenama energije i upitnom sigurnošću snabdijevanja dok se zemlja pokušava riješiti i zavisnosti o ugljenu, Francuska je u posljednje dvije godine privukla skoro 50 odsto više izravnih investicionih projekata nego Njemačka.
Uvjerenost u uspjeh njemačke energetske tranzicije - koja uključuje i riskantno širenje na vodik - strmoglavila se među njemačkim poslovnjacima. Čak trećina proizvođača razmatra ili preseljenje u neku drugu zemlju ili su taj proces već započeli, pokazalo je ispitivanje njemačke trgovinske i industrijske komore. A Francuska im je spremna svašta ponuditi.
Njemački najveći proizvođač aluminijuma, "Trimet", prošle je godine zbog energetske krize morao smanjiti svoju proizvodnju. Ali sreća se za jednu od njihovih talionica u Sen-Žin-de-Maurineu u jugoistočnoj Francuskoj okrenula nakon što je EDF u junu Trimetovim francuskim pogonima ponudio novi 10-godišnji ugovor o nabavci energije ispod tržišne cijene. Francuska jeftina nuklearna energija omogućila je "Trimetu" da unaprijedi svoju "zelenu transformaciju", rekao je tada glavni izvršni direktor Filip Šluter.
"Industrijska konkurencija je važan element u razgovorima između Njemačke i Francuske", kaže Kristian Rubi, glavni sekretar evropskog udruženja energetskog sektora "Eurelectric". "Njemačka je suočena s činjenicom da Francuska još godinama može imati jeftiniju električnu energiju iz svojih nuklearnih elektrana."
Kao bi na to odgovorio, Habek je predložio privremeno subvencionisanje cijena energije za industriju, ali široka podrška toj ideji još izostaje. Rizik tog plana je da se nastavi podrška neučinkovitim proizvođačima i uspori prijeko potrebna tranzicija na čistu energiju, kaže Klaudia Kemfert, stručnjak za energiju na njemačkom Institutu za ekonomska istraživanja u Berlinu.
"Njemačke ambicije za subvencionisanjem cijene struje za industriju, jednako su pogrešne kao i Francuske. Obje zemlje bi se trebale dogovoriti o što bržem prelasku na obnovljive vrste energije", kaže Kemfert.
U Parizu se gomila pritisak jer tamošnji zakon koji obavezuje EDF da velike količine električne energije prodaje s velikim popustom, ističe krajem 2025. godine.
Viši savjetnik u francuskoj vladi kaže kako će prema novoj regulativi koja uskoro treba biti predstavljena, buduće cijene u Francuskoj na kraju biti poput onih u Njemačkoj te da će se obje zemlje najvjerovatnije usuglasiti o sličnim cijenama električne energije za svoje industrije.
Ali dvije su zemlje na različitim stranama ove energetske debate, a njihove je razlike gotovo nemoguće premostiti. Dok je Njemačka na koncu zatvorila sve svoje preostale reaktore, Francuska iz nuklearki dobija oko dvije trećine potrebne električne energije. Ali tom su sistemu prijeko potrebne nadogradnje, a niz obustava rada - koji su prošle godine podstakli rekordan rast cijena struje u Francuskoj - naglašava koliko je obnova hitna.
I dok se Francuska i Njemačka nastavljaju svađati, vremena za postizanje dogovora sve je manje. Ako se spor ne riješi do kraja ove godine, izbori za Evropski parlament iduće godine mogli bi zaustaviti napredak u razgovorima, prenosi "Jutarnji List". U međuvremenu, druge industrijske sile ne miruju.
"Spor između dviju zemalja nije dobar za Evropu", rekao je Henrik Ahlers, šef konsultantske kuće "EY" u Njemačkoj. Umjesto toga, blok bi "trebao biti jedinstven kad je u pitanju takmičenje s Kinom i SAD-om".
(Energetika.ba)