Potvrđena su potraživanja od 35 miliona eura za pet mjeseci.
Krađa električne energije u Grčkoj, ne samo da nije smanjena, već se širi, dok kašnjenja u naplati izrečenih novčanih kazni dodatno pogoršavaju problem, proizilazi iz podataka koje je objavio operator distributivnog sistema HEDNO. Tokom prvih pet mjeseci 2025. godine, operativna aktivnost kompanije u borbi protiv krađe električne energije pokazuje primijetan porast na svim nivoima.
U poređenju sa istim periodom prošle godine, tehnički pregledi porasli su za 65%, odnosno 23.000 intervencija širom zemlje. Istovremeno, broj slučajeva za koje se sprovodi postupak sertifikacije za izmirenje duga iznosio je oko 8.600, što je povećanje za 39%.
Dug od 35,3 miliona eura
Još indikativnije za obim problema jeste količina sertifikovanih potraživanja vezanih za krađu energije, koja je porasla za 57% u odnosu na prošlu godinu i dostigla 35,3 miliona eura. Riječ je o iznosu koji odražava intenzitet i ozbiljnost fenomena, uprkos stalnim intervencijama menadžera, koji je čak ojačao svoje ljudske resurse sa više od 200 novih zaposlenih, posebno u tu svrhu.
Međutim, provjere u posljednjih nekoliko dana iznijele su na površinu obimnu geografsku i sektorsku koncentraciju incidenata krađe električne energije, posebno u oblastima sa povećanom turističkom aktivnošću. Ukupno je izvršeno 1.155 inspekcija preduzeća i objekata visoke potrošnje, uključujući hotele, restorane, supermarkete, pekare, fabrike za pakovanje, maslinice i fabrike sira, u oblastima kao što su Krit, Rodos, Kos, Naksos, Tinos, Mikonos, Santorini i Ikaria. Iz ovih sektora proizašlo je više od 200 slučajeva krađe električne energije, a ukradena energija prevazilazi vrijednost od milion eura.
Među prestupnicima su identifikovani: hotelska jedinica sa overenim dugom većim od 200.000 eura; bar na plaži sa iznosom od oko 60.000 eura; supermarket sa 63.000 eura; fabrika za pakovanje sa 50.000 eura, dva mlina za masline sa po 30.000 eura, i fabrika sira sa 20.000 eura.
Naplata dugova – problem
Iako se sertifikacija dugova vrši odmah nakon što je utvrđena povreda, njihova naplata ostaje jedan od najvećih spoticanja u upravljanju problemom. Sadašnja procedura predviđa mogućnost otplate iznosa u ratama, dok postoji dosta slučajeva u kojima prestupnici pribegavaju pravnim lijekovima – kao što su privremene zabrane ili privremene mjere – što dovodi do odlaganja konačnog plaćanja čak i za period duži od godinu dana.
Inače, od prošlog maja, na osnovu odluke RAAEF-a objavljene u glasniku Vlade, prestupnici su zbog krađe električne energije dužni da plate više nego dvostruko u odnosu na naknade za ukradenu energiju. Konkretno, stambenim potrošačima se naplaćuje 0,472 eura/kWh, profesionalcima i preduzećima 0,541 eura/kWh, dok se za korisnike socijalnih tarifa cijene kreću od 0,153 do 0,286 eura/kWh, u zavisnosti od kategorije.
Tržišni poremećaji
Međutim, uprkos pooštravanju ekonomskih posljedica i intenzivnijoj kontroli, fenomen krađe električne energije i dalje izaziva višestruke poremećaje na tržištu električne energije. Troškovi ukradene energije su na kraju uključeni u račune konzistentnih potrošača, dok dobavljači – posebno manji, ne-vertikalno integrisane kompanije – ističu da su pod nesrazmjernim pritiskom, jer nemaju finansijski prostor da apsorbuju gubitke ili se takmiče po cijenama ispod troškova.
Pored krađa električne energije, oni ukazuju i na kašnjenje u likvidaciji HEDNO-a, kao i na intenzitet fenomena strateških loših platitelja – potrošača koji mijenjaju provajdera svakog mjeseca, ostavljajući neplaćene račune iza sebe.