Istraživanje ECB: Euronovčanica proizvodi isti ekološki otisak kao i vožnja od 8 km autom
Prosječni ekološki otisak plaćanja euronovčanicama u 2019. godini iznosio je 101 mikrobod (µPt) po građaninu europodručja što je jednako ekološkom otisku vožnje automobilom od osam kilometara, pokazuje istraživanje koje je provela Evropska centralna banka (ECB).
U istraživanju se mjeri mogući utjecaj na okoliš svih aktivnosti u cjelokupnom ciklusu euronovčanica, od nabave sirovina, proizvodnje, distribucije i stavljanja u optjecaj do uništenja koje provode nacionalne središnje banke europodručja. Studijom koja se zasniva na metodologiji Evropske komisije za mjerenje ekološkog otiska proizvoda, nastavlja se rad započet procjenom životnog ciklusa prve serije euronovčanica u 2004. godini.
Glavni činitelji koji pridonose ekološkom otisku euronovčanica kao sredstva plaćanja jesu potrošnja energije povezana s radom bankomata i prijevoz. Slijede obrada u nacionalnim središnjim bankama, proizvodnja papira i provjera autentičnosti novčanica u trgovinama. Zbog dugog vijeka trajanja novčanica i njihove upotrebe u brojnim plaćanjima, utjecaj proizvodnje novčanica manji je od utjecaja prijevoza i distribucije.
"Eurosistem se zalaže za što veću ekološku prihvatljivost euronovčanica te istovremeno za široku dostupnost i opću prihvaćenost gotovine", rekao je član Izvršnog odbora ESB‑a Piero Cipollone.
Proizvođači bankomata napredovali u smanjenju ekološkog otiska svojih uređaja
Eurosistem od 2004. radi na smanjenju ekološkog otiska euronovčanica, naprimjer upotrebom isključivo stopostotno održivog pamuka i zabranom odlaganja otpadnih novčanica na odlagalištima otpada.
Nadalje, proizvođači bankomata i banke ostvarili su napredak u smanjenju ekološkog otiska svojih uređaja. Istraživanje, koje je danas objavljeno, pokazuje da su poboljšanja energetske učinkovitosti bankomata pridonijela smanjenju njihova ekološkog otiska za 35 posto u razdoblju od 2004 do 2019. godine.
Provode se opsežne aktivnosti istraživanja i razvoja kako bi euronovčanice u budućnosti bile još ekološki prihvatljivije u svim fazama životnog ciklusa. Na primjer, ESB razmatra alternativne metode postupanja s otpadnim novčanicama, kao što su recikliranje i ponovna upotreba otpadnog materijala, te moguća poboljšanja materijala i sastavnih dijelova kojima se služi u printanju novčanica.
Te su aktivnosti ujedno dio šireg zalaganja ESB‑a za ublažavanje klimatskih promjena u okviru svojih ovlasti i smanjenje vlastitog ekološkog otiska u skladu sa ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima klimatske neutralnosti Evropske unije, prenosi HINA.
(Energetika.ba)