Istraživanje: Klimatske promjene uzrokuju sporije i nikada duže toplotne talase

Dok su prethodna istraživanja otkrila da klimatske promjene uzrokuju da toplotni talasi postanu duži, češći i intenzivniji, novo se istraživanje razlikuje po tome što je toplotne valove tretiralo kao različite vremenske uzorke koji se kreću duž zračnih struja, baš kao što to čine oluje, prenosi HINA.

Za svaku deceniju između 1979. i 2020., naučnici su otkrili da su toplotni valovi usporeni za prosječno osam kilometara na sat dnevno.

"Ako se toplotni talas kreće sporije, to znači da toplina može duže ostati u regiji, tako da to ima utjecaja na zajednice", rekao je za AFP jedan od voditelja istraživanja Wei Zhang sa Univerziteta Utah State.

Naučnici su podijelili svijet u ćelije trodimenzionalne mreže i definisali toplotne valove kao zone od milion kvadratnih kilometara u kojima su temperature dosegle najmanje 95. percentil lokalne historijske maksimalne temperature. Zatim su mjerili njihovo kretanje tokom vremena kako bi odredili koliko se brzo kreće vrući zrak.

Također su koristili klimatske modele kako bi odredili kako bi rezultati izgledali da nije bilo klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem, te su otkrili da je utjecaj faktora koji su djelo ljudskih ruku veliki.

"Prilično nam je jasno da je dominantan faktor koji objašnjava ovaj trend antropogeni utjecaj, staklenički plin", rekao je Zhang.

Promjene su se posebno ubrzale od 1997. godine, a osim ljudskih uzroka, slabljenje cirkulacije zraka u gornjim slojevima atmosfere moglo bi igrati ulogu, piše u radu.

Trajanje toplotnih talasa također se povećalo, s prosječnih osam dana na početku, na 12 dana tokom posljednjih pet godina razdoblja istraživanja.

"Rezultati sugerišu da će dugotrajniji i sporiji veliki kontinuisani toplotni talasi uzrokovati razornije efekte na prirodne i društvene sisteme u budućnosti ako staklenički plin nastavi rasti, a ne poduzmu se efikasne mjere za ublažavanje", napisali su autori.

Zhang je rekao da je zabrinut zbog nerazmjernih utjecaja na manje razvijene regije.

"Konkretno, gradovi koji nemaju dovoljno zelene infrastrukture ili nemaju mnogo rashladnih centara za ljude, posebno za stanovništvo u nepovoljnom položaju, bit će vrlo opasni", upozorio je.