Izgradnja plinovoda Nova istočna interkonekcija čeka razmatranje Vijeća minstara BiH

Vijeće minstara BiH jučer nije razmatralo Nacrt za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda Nova istočna interkonekcija, kao i Nacrt za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija. I dok se navodi kako to za građane znači dovoljno količine plina, na sceni su najvidljivije ucjene predstavnika parlamentarne većine.

Interesi države ili vladajućih elita. Ponovo se ta teza provalači u Vijeću ministra BiH, a sve pod plaštom za dobrobit građana koji bi trebali imati dovoljne količine plina u domaćinstvima, ali i u privredi. I ovaj put značajni projekti okovani ucjenama i uslovljavanjima na relaciji vladajućih u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Gradnja plinovoda- južne ili nove istočne interkonekcije?

STAŠA KOŠARAC, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

"Postoji uslovna saglasnost da oni koji participaraju u radu Savjeta ministra, a dolaze iz Federacije BiH prihvate istočnu novu interkonekciju koja bi značila gasifikaciju Republike Srpske od Bijeljine do Banjaluke i novoga grada, a po procjenam stručnjaka oko 25 posto raspoloživog kapaciteta koji bismo tim plinovodom obezbijedili za Republiku Srpsku može se ustupiti i Federaciji".

Za kompleksne projekte, poput izgradnje plinovoda, zeleno svjetlo mora dati Predsjendištvo i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Starija ideja je izgradnja južne interkonekcije.Taj projekat je dio Jadransko - jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za zemlje Balkana. To bi ujedno značilo i smanjenje zavisnosti o ruskom plinu. Ideja podržana i od strane Evropske unije, te bi ovaj plin prolazio kroz Hrvtasku, Crnu goru, Albaniju i Bosnu i Hercegovinu.

ALMIR BEČAREVIĆ, ministar komunalne privrede KS

"Koliko vidim niko ništa ne radi po tom pitanju da kupujemo azerbejdžanski gas.Sad bi on išao preko Bugarske do Srbije, i ako to ne iskoristimo i ne samo po pitanju kupovine gasa nego kompletnnog biznisa što se sve može na prirodnom gasu napraviti onda stvarno ostat ćemo zarobljeni sa jednim izvorom i to je ruskog gasa, truski tok ,a pitanje je do kada će u EU biti ruskog gasa jer u jdnom trenutku to može biti definitivna zabrana".

I dok zemlje u okruženju razmišljaju o alternativana i mogućnosti da ne zavise od ruskog plina, vlasti u Republici Srpskoj zalažu se za projekat istočne interkonekcije. To je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske i tom bi trasom bio dopreman plin iz Rusije, koji na područje Balkana dolazi Turskim tokom. Stručnjaci kažu da bi BiH tada dobila više izvora snabdijevanja plinom, ali se otvara pitanje kolike su stvarne potrebe za potrošnjom u dva nova pravca.

NIHAD HARBAŠ, stručnjak za energetiku

"Oba projekta su jako kompleksna i zahjtevna i potrebnio ih je regulisati na državnom niovu putem regulatora, određivanjem metodologije cijena. S druge strane vrlo upitna okolinska prihvatljivost i treće ključno, a to je finansijska isplativost ako će se taj gas koristiti i dalje kao što se sada koristi većinom za grijanje, a ne za proizvodnju energije ili u industriji,finansijska isplativost takvih projekata je jako upitna".

I dok stručnjaci tvrde da je najprihvatljivije rješenje okretanje ka domaćim resursima i obnovljivim izvorima energije, ali i energetskoj učinkovitosti što je u skladu sa potpisanim sporazumima sa Evropskom uniom, za koje nam i daju toliki novac. Nepoznato je kada će ministri voditi rasprave. Termin nove sjednice,saopćiće naknadno.

(Energetika.ba)