Kina uz pomoć državnih intervencija, istraživanja i razvoja izrasta u šampiona energetske tranzicije.
Kina bi ove godine trebala doseći rekordnih 230 GW novoinstaliranih vjetroelektrana i sunčanih elektrana, više nego dvostruko od brojki u SAD-u i Europi zajedno, objavila je konzalting kompanija Wood Mackenzie u utorak.
Prema izvještaju firme pod naslovom "Kako je Kina postala globalni lider u obnovljivim izvorima energije", očekuje se da će ulaganja u projekte vjetra i solarne energije u zemlji dosegnuti 140 milijardi USD (tj. 128 milijardi EUR) u ovoj godini.
"Kina je 2020. objavila svoj cilj klimatske neutralnosti za 2060. i od tada tiho reorganizira cijeli energetski sektor kako bi podržala brzu elektrifikaciju i širenje obnovljivih izvora energije. Dok neka druga tržišta smanjuju ciljeve obnovljivih izvora energije, Kina je povećala svoje izglede za vjetar i solar za 2025. za 43% ili 380 GW u samo nekoliko godina", rekao je Alex Whitworth iz Wood Mackenzieja, piše Renewables now.
Od 2020. godine Kina je preusmjerila znatna ulaganja u dalekovode, skladištenje energije, fleksibilan buck-up i proizvodnju. Nedavno izvješće Wood Mackenzie pokazalo je da Kina dominira s više od 80% kapaciteta globalnog opskrbnog lanca.
Zemlja je u proračunu predvidjela 455 milijardi USD ulaganja u mrežu od 2021. do 2025., što je povećanje od 60% u odnosu na prethodno desetljeće. Također je udvostručila svoj mrežni kapacitet za pohranu energije od 2020. do 67 GW u 2023., s perspektivom da dosegne 300 GW do 2030..
Whitworth je primijetio da je udio ugljena u proizvodnji električne energije pao za 10% u posljednjih pet godina na oko 55% trenutno, pri čemu je oko 80% tog smanjenja zamijenjeno obnovljivim izvorima energije.
"Dok je inflacija troškova bila velika kočnica na drugim tržištima, Kina je iskoristila svoje goleme domaće kapacitete i snažan rast izvoza kako bi brzo proširila proizvodnju solarnih panela i smanjila im troškove", rekla je Sharon Feng, viša analitičarka za energetiku sa sjedištem u Pekingu.
Pad troškova u Kini potpomognut je padom kamatnih stopa, niskim troškovima energije, konkurencijom među domaćim dobavljačima i državnom potporom istraživanju i razvoju te proizvodnji.
(Energetika.ba)