To je više od kombinovane proizvodnje sljedeća tri najveća proizvođača - SAD, EU i Indije. Brzi porast proizvodnje električne energije u Kini podstakao je njen podjednako brz ekonomski rast - povećanje proizvodnje električne energije od 1% odgovara povećanju BDP-a od 0,17% (ali ne i obrnuto).
Sijalica je simbol inovacije, domišljatosti i napretka. Iako dobro služi kao vizuelna metafora za sjajnu ideju, električna energija koja je pokreće je takođe fundamentalna za funkcionisanje modernih ekonomija.
Rast i na ekonomskom planu
Kina je 2024. godine proizvela preko 10.000 TWh električne energije.
Poređenja radi, to je više od kombinovane proizvodnje SAD, EU i Indije – sljedeća tri najveća proizvođača.
Brzi porast proizvodnje električne energije u Kini podstakao je njen podjednako brz ekonomski rast. Zapravo, istraživanja su pokazala da povećanje proizvodnje električne energije od 1% odgovara povećanju BDP-a od 0,17% (ali ne i obrnuto).
Međutim, kineska Vlada je 2015. godine uvela politiku dvostruke kontrole proizvodnje električne energije. To je značilo smanjenje energetskog intenziteta prinudnim zatvaranjem proizvodnje, uz razvoj obnovljivih izvora kako bi se smanjile njihove emisije. Poređenja radi, Kina također proizvodi najviše energije vjetra i sunca na svijetu.
Zašto Kina proizvodi i troši više struje nego SAD
Ako proizvodnja (i potrošnja) električne energije toliko korespondira sa ekonomskim rastom, zašto je onda Kina i dalje druga najveća ekonomija na svijetu kada je daleko nadmašila SAD u proizvodnji električne energije?
Odgovor leži u tome kako se električna energija troši u svakoj zemlji. Podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazuju da je industrija glavni potrošač električne energije u Kini.
S druge strane, glavni potrošači električne energije u Americi su stambeni objekti.
Kratki podsjetnik da su se tokom posljednje dvije decenije proizvodnja i teška industrija (sa izuzetkom proizvodnje nafte i gasa) preselili u Kinu iz ostatka svijeta, pokrećući njen izuzetan ekonomski rast.
U međuvremenu, američku ekonomiju pokreće potrošnja robe i usluga visoke vrijednosti, koje nisu toliko energetski intenzivne kao proizvodnja.
Zbog toga je Kini potrebno više energije da bi se napajala zbog svoje privredne strukture, a ne samo zato što ima više ljudi.
Konačno, pojava vještačke inteligencije i potražnja za centrima podataka znači da potrošnja (i proizvodnja) električne energije u SAD, koja je bila stabilna posljednjih 20 godina, ponovo raste.