Kineske i ruske firme izbjegavaju poreze i sankcije trgujući bakrom prerušenim u otpad

Bakrenu žicu usitnio je posrednik u udaljenoj regiji Xinjiang Uyghur kako bi je bilo teško razlikovati od otpada, rekli su za Reuters tri izvora upoznata s tim pitanjem, što je omogućilo izvoznicima i uvoznicima da profitiraju od razlika u tarifama koje se primjenjuju na otpad i novi metal.

Usitnjavanje novonapravljene bakrene žice učinkovit je način za prikrivanje novog materijala koji izgleda sasvim drugačije od starog otpada. Nove duge, tanke bakrene šipke visoke čistoće, koje se uglavnom koriste za izradu energetskih kabela, obično su namotane radi lakšeg transporta. Nasuprot tome, bakreni otpad je mješavina žica, cijevi i cijevi koje su već korištene, prenosi Reuters. Sjeckaju se na komade veličine zrna ili namotaju i prešaju, poput paketa rezanaca, za transport.

Ruska izvozna carina na bakrenu šipku bila je sedam posto u decembru 2023., niža od deset posto pristojbe na otpad. Uvoz bakrene šipke u Kinu oporezuje se po stopi od četiri posto, a na uvoz ruskog otpada nema carine.

Prodaja novog metala prerušenog u otpad, koja je započela u decembru, očituje se u nepodudarnosti između kineskih i ruskih podataka.

Podaci kineske carine pokazali su da je Kina od prosinca kupila znatno više bakrenog otpada iz Rusije, dok su ruski podaci koje je Reuters dobio od pružatelja komercijalnih podataka pokazali da je količina otpada izvezenog najvećem trgovinskom partneru zemlje bila zanemariva.

“Savezna carinska služba privremeno ne daje podatke o vanjskoj trgovini”, rekla je ruska carina u odgovoru na Reutersov upit o odstupanju. Kineska carina u Xinjiangu, koji graniči s Rusijom, nije odgovorila na upit poslan e-poštom i telefonski poziv.

Ovi podaci prestali su biti objavljivani u aprilu 2022. godine, ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Na pitanje o trgovini bakrenom šipkom kineskim firmama RCC, koji je pod sankcijama Zapada, rekao je da isporučuje proizvode samo ruskim firmama.

Kina je postala glavno odredište za ruske firme koje žele izvoziti svoju robu nakon što su SAD i EU uvele sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Usitnjavanje je izbjeglo pažnju jer je Kina ograničila pristup regiji Xinjiang kao odgovor na međunarodnu osudu represije nad Ujgurima, rekli su izvori za Reuters.

Osim finansijskog poticaja izbjegavanja poreza, usitnjeni metal teže je identificirati i ući u trag – što ga čini lakšim za prodaju kineskim proizvođačima.

Teoretski, ne postoje zakonske prepreke koje bi spriječile Kinu da kupuje metal od ruskih firmi pod zapadnim sankcijama, ali proizvođači bi ipak mogli biti oprezni zbog gubitka izvoznih poslova od kupaca koji žele izbjeći davanje bilo kakvih sredstava Rusiji.

Prošlog decembra, prema pružatelju komercijalnih podataka, kineske su firme izvršile ukupno pet kupnji proizvoda označenih kao “bakrena šipka” iz RCC-ove fabrike u regiji Urala. Kupovine, koje je izvršio subjekt sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UEA) pod nazivom Modern Commodity Trading DMCC, generirale su prihod od otprilike 65 miliona dolara, prema ovim podacima. Firma sa sjedištem u UAE nije bila dostupna za komentar.

Iako Rusija nikada nije bila veliki prodavač starog bakra Kini, od decembra prošle godine kineski uvoz bakrenog otpada iz Rusije znatno je porastao, pokazuju podaci carine. Većina toga, 97 posto ili 6.434 metričke tone, prošlo je kroz granicu Alashankou u Xinjiangu u decembru.

“Ovaj otpad iz Rusije de facto je bakrena šipka, ali nije deklarirana kao šipka. Ne mogu otkriti više detalja”, rekao je izvor iz kineske proizvodnje koji je želio ostati anoniman. Izvor je dodao da bi materijal mogli izravno konzumirati proizvođači bakra u provincijama Jiangsu i Zhejiang.

Dok ruski podaci pokazuju minimalan izvoz otpadaka, u decmebru se dogodio nagli porast izvoza žice.

Prema podacima, “Kyshtym Copper Electrolyte Plant JSC”, fabrika koju vodi RCC, isporučila je 8.041 tonu bakrene žice Kini preko Alashankoua u Xinjiangu u decembru u poređenju sa samo 1.618 tona u novembru 2023. godine.

“Od danas Kyshtym Copper Electrolyte Plant prodaje svoje proizvode samo domaćim firmama”, rekla je tvornica Kyshtym u odgovoru na Reutersova pitanja o prodaji Kini.

Ruski podaci, koji su dostupni, pokazali su neusklađenost, ukazujući da je zemlja prodala samo 73 tone bakrenog otpada Kini u istom mjesecu. U 2021. i 2022. prosječno 95,3 tone i 125 tona ruskog bakrenog otpada prodano je Kini svaki mjesec.

Količine su naglo porasle ttokom posljednjih nekoliko mjeseci s mjesečnim uvozom koji je do februara 2024. dostigao 11.599 tona.