Bosna i Hercegovina pri samom je dnu liste zemalja članica Energetske zajednice (EEZ) kada je u pitanju provođenje energetskih reformi, izjavio je danas u Sarajevu direktor Sekretarijata EEZ Janez Kopač.
Obraćajući se na tematskoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH posvećenoj ispunjavanju obaveza FBiH iz Ugovora o uspostavljanju EEZ, Kopač je pojasnio da EEZ ustvari predstavlja predsoblje zemljama članicama za njihov ulazak u EU. Odnosno, to je organizacija u okviru koje zemlje članice preuzimaju obaveze da će svoj pravni poredak uskladiti s poretkom EU u oblasti energetike, zaštite okoliša…
- Sankcije za BiH sastoje se, prije svega, u tome da, ukoliko ne ispunjava svoje obaveze unutar tog predsoblja, neće biti tretirana ozbiljno u nekim drugim asocijacijama. Stoga treba pokazati ozbiljnost kad se govori o pravnom poretku EEZ - odnosno direktivama i uredbama EU - rekao je Kopač.
Kada je u pitanju implementacija obaveza iz oblasti električne energije, BiH je negdje u sredini u odnosu na zemlje iz regiona, dok u oblasti gasa i naftnih rezervi zauzima posljednje mjesto.
- U usporedbi s ostalim zemljama u okruženju, BiH je nažalost daleko na prvom mjestu po prekršajnim postupcima. Druga najnedisciplinovanija zemlja je Srbija, dok su sve ostale zemlje u okruženju dosta agilne i aktivne u energetskim reformama, a daleko najbolje su Crna Gora i Sjeverna Makedonija - rekao je Kopač.
Kada je u pitaju gas, samo dvije zemlje u Evropi - Švedska i Danska za industriju imaju višu cijenu plina od BiH.
- Razlog je nedostatak konkurencije, i to naravno nekome odgovara u BiH, prije svega u FBiH - ocijenio je Kopač.
Govoreći o Bloku 7 Termoelektrane Tuzla, Kopač podsjeća da je za taj projekat garanciju dala Federacija BiH.
- Tu se moraju poštovati veoma striktna pravila o dozvoljenoj državnoj pomoći. Po našem mišljenju, u slučaju Tuzle prekršena su tri elementa zbog kojih mi procjenjujemo da je došlo do nedozvoljene državne pomoći. Najznačajniji od ta tri elementa je taj da je garancija bila data za 100 posto projekta, a po pravilima o državnoj pomoći, može se dati državna garancija komercijalnom preduzeću samo do 80 posto projekta. A Elektrorivreda BiH nije neka neprofitna organizacija, nego je komercijalno preduzeće - rekao je Kopač.
Prema njegovim riječima, najveći problem po BiH je taj što je Vijeće za državnu pomoć reklo kako se uopšte ni ne radi o državnoj pomoći.
- Uopšte nije ni bilo te procjene. Kad smo mi kao Sekretarijat zahtijevali da se to ponovo procijeni, onda je došlo do intenzivne komunikacije između Vlade FBiH I Vijeća za državnu pomoć - ko će sad pokrenuti postupak da se to ponovo procijeni. I do toga nije došlo - poručio je Kopač.
(Energetika.ba)