Lager planira izgradnju solarnih elektrana na lokacijama bivših rudnika uglja u Sanskom Mostu
Lager, čije je osnovna djelatnost prodaja građevinskih mašina, ali sve više ulaže u zelenu energiju, je prošle godine u Srbiji preuzeo projekat vjetroelektrane Snaga istoka, snage 300 MW, koji je jedan od najvećih u razvoju u zemlji.
Lager je sada Opštini Sanski Most podneo inicijativu za izradu regulacionog plana za područje koje se nalazi kod sela Kamengrad gdje je obavljano kopanje uglja, prenosi Balkan Green Energy News.
Općinsko vijeće Sanskog Mosta je usvojilo inicijativu i sada je pokrenuta zakonska procedura za izmjenu postojećeg regulacionog plana. Veće bi u još nekoliko navrata trebalo da odlučuje o ovom projektu, a plan bi, takođe, trebalo da bude i na javnoj raspravi.
Elektrane će biti instalirane na lokacijama gdje se nekada kopao mrki ugalj
Firma planira da izgradi četiri solarne elektrane snage od 25 do 29 MW. Plan će biti pripremljen za lokacija koja obuhvata 479 hektara. Riječ je o terenu na kojem se više ne kopa ugalj.
Inače, Rudnik mrkog uglja (RMU) Kamengrad je privatizovan 2013. godine. Gradnja solarnih elektrana na lokacijama gdje je završena eksplotacija uglja je praksa koja se primijenjuje širom Evrope, ali i regiona – BiH, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Slovenija, Srbija. Tako se riješava problem područja devastiranih kopanjem uglja i ujedno dobija lokacija za solarne elektrane, koje obično zauzimaju dosta prostora.
Vlasnici jednog od najvećih projekata za vjetar u Srbiji
Sjedište Lagera je u Posušju u Hercegovini, nedaleko od granice BiH i Hrvatske. Firma je dosad izgradila drugi najveći vjetropark u Hrvatskoj – Krš-Pađene, snage 142 MW, koji je pratila i afera. Trenutno razvija dva projekta vjetroparkova: Žujino polje u Hrvatskoj, snage 80 MW, i Gradina u BiH, kapaciteta 42 MW.
Pomenuti projekat Snaga istoka je u proceduri dobijanja priključka na prijenosni sistem Srbije koju sprovodi Elektromreža Srbije (EMS). Vjetropark je na spisku 51 projekta koji su ispunili uslove za zaključenje Ugovora o izradi Studije priključenja. Na toj listi samo dvije vjetroelektrane imaju veći kapacitet – Lovćenac i Vetrogon.