Za kalendarsku godinu do danas, od januara do novembra, prosječna globalna temperatura za 2023. je najviša zabilježena, 1.46 °C iznad predindustrijskog prosjeka 1850.-1900. i 0.13 °C viša od jedanaestomjesečnog prosjeka za 2016., trenutno najtopliju zabilježenu kalendarsku godinu.
Borealna jesen od septembra do novembra 2023. bila je najtoplija zabilježena na globalnom nivou sa značajnom razlikom, sa prosječnom temperaturom od 15.30°C, što je 0.88°C iznad prosjeka. Prosječna evropska temperatura od septembra do novembra bila je 10.96°C, što je 1.43°C iznad prosjeka. Time je ova jesen postala druga najtoplija do sada zabilježena, samo 0.03°C hladnija od jeseni 2020.
Objavila je to Copernicus služba za klimatske promjene, koju provodi Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Evropske komisije uz financiranje EU-a.
Novembar 2023. bio je najtopliji taj mjesec zabilježen na globalnom nivou, sa prosječnom površinskom temperaturom zraka od 14.22°C, 0.85°C iznad prosjeka za novembar 1991.-2020. i 0.32°C iznad temperature prethodnog najtoplijeg novembar 2020. godine. Novembar 2023. bio je oko 1.75°C topliji od procjene prosjeka za studeni za razdoblje 1850.-1900., naznačeno predindustrijsko referentno razdoblje.
"2023. je imala šest rekordnih mjeseci i dvije rekordne sezone. Vanredne globalne temperature u novembru, uključujući dva dana toplija od 2ºC iznad predindustrijskog nivoa, znače da je 2023. najtoplija godina u zabilježenoj historiji”, komentarisala je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa.
Zanimljivo je da do sada nije zabilježen ni jedan takav dan, dva Celzija topliji od predindustrijskog nivoa, a imali smo ih baš u novembru. Da bi obuzdali globalno zagrijavanje trebali bi ostati unutar prosjeka od 1,5 Celzija rasta u odnosu na predindustrijko razdoblje, no stručnjaci upozoravaju da nismo na tom putu.
(Energetika.ba)