Plan, prije glasanja u parlamentu, ubrzat će potragu za plemenitim metalima koji bilježe veliku potražnju zbog novih, zelenih tehnologija koje ih koriste. Naučnici za zaštitu okoliša već su ranije upozoravali da bi to moglo biti razorno za morski život.
Glasanje se prije svega odnosi na norveške vode, ali sporazum o rudarenju u međunarodnim vodama također bi mogao biti postignut ove godine, a očekuje se da će glasanje proći bez zapreka nakon što je krajem 2023. godine osigurana višestranačka podrška. Norveška vlada ipak navodi da su oprezni te da će početi izdavati dozvole tek nakon što se provedu daljnje studije o okolišu.
U dubokom moru nalaze se stijene i kore koje sadrže minerale kao što su litij, skandij i kobalt, ključne za nove tehnologije poput baterija.
Norveški prijedlog otvorit će 280.000 četvornih kilometara svojih nacionalnih voda za kompanije koje će se moći prijaviti za iskopavanje tih izvora, što je područje veće od površine Ujedinjenog Kraljevstva.
Iako su ovi minerali dostupni na kopnu, koncentrirani su u nekoliko zemalja, što povećava rizik opskrbe. Primjer je Demokratska Republika Kongo, koja ima neke od najvećih rezervi kobalta, ali suočava se sa sukobima i nestabilnošću u pojedinim dijelovima zemlje.
Walter Sognnes, suosnivač norveške rudarske kompanije Loke Minerals, koja planira podnijeti zahtjev za licencu nakon što prijedlog bude usvojen, tvrdi da je potrebno učiniti više kako bi razumjeli duboki ocean prije početka rudarenja, što vjerojatno znači da samo rudarenje neće početi tako skoro.
Martin Webeler, aktivist za oceane i istraživač u Zakladi za okolišnu pravdu, nada se tome te je rekao da bi rudarenje bilo "katastrofalno" za oceanska staništa.
"Norveška vlada uvijek je isticala da želi implementirati najviše ekološke standarde", rekao je. "To je licemjerno dok odbacujete sve naučne savjete."
Spomenuo je i da bi se rudarske kompanije trebale usredotočiti na sprječavanje štete za okoliš u dosadašnjim aktivnostima, umjesto otvaranja potpuno nove industrije.