Norveška proziva EU: „Imate 27 energetskih strategija, a nema zajedničke politike“

Dok se Bruxelles s jedne strane zalaže za zaustavljanje novih bušenja nafte i plina na Arktiku, zemlje članice Evropske unije (EU) istovremeno sve više računaju na sigurnu opskrbu energentima iz svog neposrednog susjedstva.

Bruxelles od 2021. godine zagovara globalnu zabranu novih bušotina u arktičkoj regiji. Takav stav naišao je na kritike izvoznika iz tog područja, posebno Norveške, koja je postala najvažniji evropski dobavljač prirodnog plina i drugi najveći dobavljač nafte.

Aasland je na energetskoj konferenciji u Stavangeru poručio da je odnos EU-a otvoreno kontradiktoran jer zemlje poput Poljske i Njemačke istovremeno sklapaju nove sporazume s Norveškom.

Istakao je primjer poljske energetske kompanije Orlen, koja je investirala u naftna polja u moru ispred Norveške, kao i njemačkog Unipera, koji je s norveškim Equinorom sklopio 15-godišnji ugovor o kupovini plina.

„Kada razgovaramo s Njemačkom, oni žele taj plin. S Poljskom je isti slučaj“, rekao je Aasland.

Prema njegovim riječima, Evropska komisija, iako ne može sama nabavljati energente, može regulisati odakle se oni uvoze. Međutim, takav pristup dovodi do fragmentirane politike jer države članice imaju različite strategije i prioritete.

„Evropski je problem što imamo 27 energetskih tržišta. Ona međusobno ne razgovaraju. Imaju odlične dokumente u Evropskoj komisiji, ali kada razgovaramo o realnim pristupima budućnosti, postoji 27 različitih strategija. Mislim da je to problem“, poručio je norveški ministar, prenose Financije hr.

Aasland navodi da se investicije trenutno usmjeravaju prema Aziji i Sjedinjenim Američkim Državama.

„A čime se podržava Evropa? Ničim“, zaključio je.

Njegove izjave otkrivaju i određenu zabrinutost u Norveškoj, koja želi proširiti istraživanja i eksploataciju nafte i plina kako bi usporila dugoročno očekivani pad proizvodnje.

Kako navodi direktor Norveške uprave za energetske izvore Torgeir Stordal, čak i u najboljem scenariju norveška proizvodnja plina mogla bi pasti sa 230 miliona kubnih metara ekvivalenta nafte ove godine na oko 150 miliona do 2050. godine. U najgorem scenariju proizvodnja bi mogla pasti na svega 30 miliona kubnih metara.

Norveški zvaničnici, kako prenosi Politico, ističu da treba nastaviti istraživanja i ulaganja u nove tehnologije jer je norveški naftni i plinski sektor ključan za energetsku sigurnost EU-a.

Aasland je pozvao evropske političare da posjete Barentsovo more kako bi, kako je rekao, vidjeli kakav je njegov značaj u energetskom smislu.