Međutim, to nije izazvalo oduševljenje. Preveliki obim proizvodnje opterećuje elektroenergetske sisteme i čini projekte zelene energije neisplativim. Problem zelene energije leži u njenoj nestabilnosti i nedostatku snažnih skladišnih tehnologija, u kojima bi se višak struje mogao čuvati.
Prema podacima Instituta za solarne sisteme Fraunhofer, u aprilu je udio solarnih elektrana u proizvodnji struje u Njemačkoj porastao na 24,8%. Prosječan udio ove godine iznosi oko 12%, a u najtoplijim ljetnjim mjesecima ne prelazi 28%.
Slična situacija se dešava i u drugim zemljama EU. Solarni energetski period postaje duži i intenzivniji, što prijeti poremećajem tržišta i preopterećenjem energetskih sistema, uz istovremeni pad cijena električne energije.
U većini zemalja EU, veleprodajne cijene električne energije su u aprilu bile više nego prošle godine. Na primjer, u Njemačkoj su iznosile 78 evra po megavat-satu, naspram 62 eura godinu ranije, prenosi Ekapija. Ipak, ako se trend nastavi, solarna energija će stalno preplavljivati tržište, što bi moglo da obori cijene ispod nule i da ugrozi prihode proizvođača iz obnovljivih izvora, odbijajući potencijalne investitore, piše Bloomberg.
Problem zelene energije leži u njenoj nestabilnosti i nedostatku snažnih skladišnih tehnologija, u kojima bi se višak struje mogao čuvati. Ovo je dobro poznata situacija u EU, gdje već počinju da se preispituju planovi za dalji razvoj solarne energije.
Analitičari ističu da usporavanje ne čudi. Nakon buma izazvanog gasnom krizom, hitnost prelaska na solarnu energiju kod građana je oslabila, jer su se računi stabilizovali. Kompanije koje se bave implementacijom solarnih elektrana se suočavaju s raznim poteškoćama. Energetski sistem ne može da prati tempo rasta solarne energije, a izgradnja isplativih solarnih elektrana postaje sve teža.
Organizacija SolarPower Europe očekuje da će godišnje stope rasta sektora solarne energije od 2025. do 2028. godine biti niskih tri do sedam posto.