Nuklearna energija je tema o kojoj se u razgovorima o energiji i energetskoj budućnosti svijeta pristupa vrlo suzdržano.
Uvriježeno mišljenje i prošla negativna iskustva govore da su nuklearni reaktori skupi, opasni i nestabilni a nuklearni otpad neprihvatljiv što u ekološkom, što u sigurnosnom smislu. No da su uvriježena mišljenja, iako povijesno opravdana, temeljena na zastarjelim predodžbama i konceptima, potvrđuje i Kina koja je u ovom trenutku na pročelju svjetskog zalaganja za ekologiju.
Kina, koja će prema projekcijama američkog EIA uz Indiju činiti više od polovice rasta energetske potrošnje ne-OECD zemalja do 2040., zbog drastičnog reduciranja konzumacije ugljena i zagađenja puno pažnje posvećuje ne samo obnovljivim izvorima, plinu i nafti već i nuklearnoj energiji.Nuklearna energija i energija općenito vrlo je bitno i uspješno područje suradnje između SAD-a i Kine bez obzira na političke izjave koja isijava iz Bijele kuće i općeg osjećaja nepovjerenja. Uz brojne zajedničke projekte, američki Ured za energiju koordinira Američko-kineski centar za istraživanje čiste energije (CERC) u kojem vrhunski znanstvenici obiju zemalja zajednički istražuju nove tehnologije i njihovu primjenu.
U tom kontekstu Washington i Peking itekako razmatraju nuklearnu energiju kao jedan od ključnih segmenata niskougljičnog gospodarstva.Kao dio navedene suradnje, kineski premijer Li Keqiang ovih je dana primio Billa Gatesa. Čuveni osnivač Microsofta nije samo poznat po operativnom sutavu Windows već i po tome da je predsjednik Uprave i glavni investitor kompanije TerraPower. Kompanija TerraPower se bavi nuklearnim inovacijama i stvaranjem stabilnih i sigurnih rektora. Na jeziku Međunarodne agencije za nuklearnu energiju i pripadajuće stručne zajednice, takvi se reaktori zovu reaktori brzih neutrona odnosno reaktori IV. generacije.
Riječ je skupu naprednih i trenutno skupljih dizajna i tehnologija koje u konačnici trebaju omogućiti veću energetsku učinkovitost i drastično reducirati opasnost od nuklearnog zagađenja i proliferacije, budući da je nuklearni otpad u takvim reaktorima nekvalitetan za oružje ali itekako pogodan za daljnje korištenje kao nuklearno gorivo. Od svih razvojnih koncepata i metoda hlađenja reaktora, TerraPower nastoji primijeniti najnaprednije i najsloženije tehnologije koristeći tzv. „putujući val“ (eng. travelling wave). Tehnologija se razlikuje od drugih poduhvata IV. generacije u tome što u procesu ne obogaćuje uran te koristi prirodni uran, torij ili potrošeno gorivo. Na teoretskoj razini, reaktor putujućeg vala može u periodu od 40-60 godina proizvoditi energiju u zatvorenom ciklusu, što znači da nema potrebe punjenja gorivom ili uklanjanja potrošenog goriva te materijala za proizvodnju nuklearnog oružja.
Godine 2015. TerraPower je s Kineskom nacionalnom nuklearnom kompanijom (CNNC) sklopio sporazum o izgradnji prototipa snage 600 MW u provinciji Fujian. Na ovom je pak sastanku premijer Li izjavio da su dvije strane stvorile joint venture pod nazivom Global Innovation Nuclear Energy Technology Co. Ltd. (GINET) u kojemu svaka drži polovicu udjela druge te da su se sporazumjeli oko dijeljenja intelektualnog vlasništva.
Namjera Kine i TerraPowera nije samo razvoj i implementacija, već i komercijalizacija tehnologije, što jasno govori o tome da Kina kani postati izvoznik naprednih reaktora, najvjerojatnije za zemlje u razvoju kojima svjetske klimatske odredbe onemogućavaju razvoj zbog ograničavanja tradicionalnih, zagađivačkih oblika energije i relevantnih industrija, prenosi SEEbiz.eu.
Energetika.ba