Izjava američkog predsednika Donalda Trumpa o mogućem sastanku s liderom Irana Hassanom Rouhaniijem s ciljem poboljšanja odnosa naišla je na negodovanje kako Trampove administracije tako i savjetnika iranskog predsjednika.
Svjetski mediji ocjenjuju kako je nakon susreta s Kim Jong-unom i Vladimirom Putinom, bilo samo pitanje vremena kada će američki predsjednik najaviti sastanak sa iranskim liderom, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Nakon Trumpove "bezuslovne ponude" Teheran i Washington su ipak postavili uslove za eventualni sastanak lidera ove dvije zemlje, a Rouhani ističe kako je na Evropi da pokuša spasiti nuklearni sporazum.
Obje strane odbacile Trumpovu ponudu za sastanak
Trumpova očito spontana ponuda značajan je preokret u priči i uslijedila je nakon zapaljive retorike pošto je u maju odbacio nuklearni sporazum sa Iranom, navodi Guardian.
Administracija bi sljedećeg mjeseca trebalo da nametne sankcije koje su bile ukinute u sklopu sporazuma 2015. godine i koje će pojačati pritisak na Islamsku Republiku za koju mnogi vjeruju da se okreće promjeni režima.
Čini se da državni sekretar Mike Pompeo nije saglasan sa Trumpom, navodeći da prvo treba ispuniti nekoliko preduvjeta. U izjavi za CNBC rekao je da bi bio saglasan s ovim susretom samo ako Iranci pokažu spremnost da provedu temeljne promjene u načinu na koji postupaju sa svojim sopstvenim građanima, minimiziraju svoje štetno djelovanje i ako se prihvate da se isplati ući u nuklearni sporazum koji zapravo sprečava širenje nuklearnog programa.
Trump već odavno sebe smatra velikim pregovaračem koji je najefikasniji kada se susreće sa svojim kolegama "licem u lice", navodeći kao uspješne primjere nedavne sastanke sa severnokorejskim liderom Kim Jong-unom i predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, iako su oba sastanka kritikovana i sumnja se da je na njima postignut bilo kakav napredak.
Otvorenost prema Iranu dolazi samo sedmicu dana nakon što je, na svom Twitteru velikim slovima zaprijetio toj zemlji "posljedicama koje su rijetki iskusili u historiji“. Post je uslijedio nakon Rouhanijevog upozorenja da "Amerika treba da zna da je mir sa Iranom majka svakog mira, a rat sa Iranom je majka svih ratova".
Tramp je kasnije ublažio svoju prijeteću retoriku, rekavši da je njegova administracija spremna da se vrati za pregovarački sto s Iranom.
"Spremni smo da napravimo pravi dogovor, ne dogovor koji je napravila prethodna administracija, što je bila katastrofa", rekao je on.
Rouhani: Na Evropi da spasi nuklearni sporazum
U međuvremenu iranski predsjednik Hasan Rouhani navodi da je povlačenje Sjedinjenih Država iz nuklearnog sporazuma bilo "nezakonito" i da je na Evropi da sačuva važan sporazum sa Teheranom, piše Reuters.
Sjedinjene Države su se u maju povukle iz sporazuma koji je potpisan između svjetskih sila i Teherana, a zbog kojeg su međunarodne sankcije bile ukinute u zamjenu za ograničavanje iranskog nuklearnog programa.
Agencija navodi da Iran i ostali potpisnici, posebno evropske sile, rade na pronalaženju načina za spašavanje nuklearnog sporazuma, uprkos povlačenju Sjedinjenih Država.
"Nakon što se Amerika nezakonito povukla iz nuklearnog sporazuma, loptica je prebačena Evropu“, rekao je Rouhani.
"Islamska Republika nikada nije željela tenzije u regionu i ne želi nikakve probleme na globalnom nivou, ali neće lako odustati od svojih prava na izvoz nafte", dodao je iranski predsjednik.
"Ako predsjednik SAD želi razgovore, mora ponovo da se pridruži međunarodnom nuklearnom sporazumu", izjavio je savjetnik iranskog predsjednika Rouhanija, prenio je Reuters.
Ispod prividne nadmenosti, iranske vođe okreću se SAD-u
S obzirom na to da je američki predsjednik povukao Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma s Iranom, iranska vlada će se fokusirati na jačanje kapaciteta za obogaćivanje uranijuma, zaprijetio je vrhovni lider Ayatollah Ali Khamenei, dodajući da će nastaviti i testiranje balističkih raketa, piše geopolitička platforma Stratfor.
"Khamenei je naredio Organizaciji za atomsku energiju Irana da se pripremi za podsticanje obogaćivanja uranijuma i odbacio ideju rješavanja neslaganja njegove zemlje sa Sjedinjenim Državama putem diplomatije. Istovremeno, Iran je tražio da Evropska unija uloži napore da nadoknadi ekonomske troškove sankcija Sjedinjenih Država, prijeteći da će ugroziti regionalnu proizvodnju i izvoz ako njihov izvoz nafte bude zaustavljen", navodi se u tekstu.
Oštar odgovor ukazuje na zabrinutost koju iranska vlada osjeća, zbog već neizvjesne pozicije Islamske Republike, ocjenjuje Stratfor, navodeći da je i prije Trumpove objave o nuklearnom sporazumu, Teheran imao mnogo prioritetnih socijalnih i ekonomskih problema.
Brza devalvacija valute i inflacija cijena, pogoršanje problema životne sredine i oskudica vode, mogli bi pogoršati javno nezadovoljstvo i izazvati nemire. Iranska javnost, u međuvremenu, poziva konzervativne političare da Iran prestane učestvovati u građanskim ratovima u Siriji i Jemenu, u politici Libana i Iraka, te izraelsko-palestinskom sukobu.
Iranci su vrlo svjesni da posluju u međunarodnom i regionalnom okruženju u kojem nemaju podršku i da bombastična retorika neće dobro proći kod publike u inostranstvu. Kao rezultat, iranski visoki zvaničnici i diplomate, osim Khameneia, žele umanjiti neprijateljstvo sa Sjedinjenim Državama, navodi se u tekstu.
"Iran ima još više razloga za oprez jer nema povjerenja u svoje najveće međunarodne partnere, Rusiju i Kinu. Iz perspektive Teherana, oni se ne mogu osloniti na Rusiju u napetoj situaciji sa Sjedinjenim Državama. Isto važi i za Kinu, koja vjerovatno neće ugroziti ogromnu trgovinu sa Sjedinjenim Državama zbog Irana".
U iščekivanju sankcija valuta pada i inflacija se povećava
Američki magazin The Wall Street Journal ističe kako je nakon sastanaka sa sjevernokorejskim i ruskim liderom bilo samo pitanje vremena kada će američki predsjednik najaviti sastanak sa iranskim predsjednikom.
Gospodin Trump ima natprirodno povjerenje u svoje pregovaračke sposobnosti - i sve druge sposobnosti. Ali gospodinu Trumpu treba odati priznanje, jer je primijetio da je ovo težak trenutak za iranski režim, za šta je on sam donekle zaslužan, piše u tekstu.
Teheran se bori da kontroliše odliv kapitala u iščekivanju ponovnog nametanja sankcija Sjedinjenih Država, počevši od naredne sedmice. U ponedeljak, iranska valuta rijal pala je na vrijednost od 119,000 u odnosu na dolar na crnom tržištu, što je najniže do sada.
Mnoge evropske kompanije koje su počele poslovati nakon sporazuma 2015. godine sada zatvaraju trgovine. Zvaničnici, poput sekretara trezora Sigala Mandelkera, jasno su i vrlo često ukazivali kako će sankcije kazniti Iran zbog nedozvoljenih aktivnosti, kao što je finansiranje terorističkih aktivnosti Iranske revolucionarne garde u Siriji ili zbog podrške libanskom Hezbolahu.
Iranci povremeno protestuju širom zemlje zbog ekonomskih problema i za to ne krive Trumpovu administraciju. Ako gospodin Rouhani želi da prekine sankcije, njegov najbolji potez bio bi da prihvati Trumpovu ponudu i ponovo pregovara o uslovima nuklearnog sporazuma, piše The Wall Street Journal.
Energetika.ba / Klix.ba