Podatkovni centri povećavaju potrošnju struje u SAD-u, ali i emisije CO₂
Najnoviji podaci pokazuju da bi njihov utjecaj na američki elektroenergetski sistem i klimatske ciljeve mogao biti još veći tokom narednih godina.
Prema ažuriranom izvještaju Lawrence Berkeley National Laboratoryja iz juna 2026. godine, podatkovni centri bi do 2030. mogli činiti 11,8 posto ukupne potrošnje električne energije u SAD-u, uz raspon procjena od 9,5 do 15,3 posto. To je značajan skok u odnosu na 2023. godinu, kada su podatkovni centri trošili oko 4,4 posto američke električne energije, odnosno 176 TWh.
Problem za emisije proizlazi iz činjenice da rast potražnje nije moguće u potpunosti pokriti novim obnovljivim izvorima energije. Analiza Financial Timesa, objavljena ovog mjeseca, pokazuje da bi 60 planiranih podatkovnih centara u SAD-u moglo generirati oko 101,5 miliona tona CO₂ godišnje, što odgovara približno sedam posto očekivanih emisija američkog elektroenergetskog sektora. Oko 75 posto elektroprivrednih kompanija koje bi trebale opskrbljivati te projekte planira izgradnju novih plinskih elektrana ili oslanjanje na postojeću fosilnu infrastrukturu.
Trend je već vidljiv u nacionalnim podacima. Američka Uprava za energetske informacije (EIA) objavila je da su energetske emisije CO₂ u SAD-u tokom 2025. godine porasle za oko dva posto, odnosno 115 miliona tona.
Najveći rast zabilježen je upravo u elektroenergetskom sektoru, gdje su emisije povećane zbog veće potražnje za električnom energijom i većeg udjela uglja u proizvodnji.
Zanimljivo je da je Kina, najveći rival SAD-a, tokom 2025. godine uspjela pokriti više od 100 posto novog rasta potražnje obnovljivom energijom, dok je taj udio u SAD-u iznosio oko 60 posto. U obje zemlje glavni problem, odnosno usko grlo, predstavlja pristup elektroenergetskoj mreži, odnosno gubitak proizvedene energije jer je mreža ne može prihvatiti.
EIA očekuje da će potrošnja električne energije u SAD-u nastaviti rasti do 2050. godine, pri čemu će potrošnja podatkovnih centara biti jedan od glavnih pokretača tog rasta.
Podatkovni centri tako stvaraju paradoks američke energetske tranzicije: ulaganja u umjetnu inteligenciju i digitalnu infrastrukturu snažno povećavaju potražnju za električnom energijom upravo u trenutku kada SAD pokušava smanjiti emisije.
Iako tehnološke kompanije ulažu u obnovljive izvore energije, rast potražnje zasad dio elektroprivrednih kompanija potiče na ulaganja u plinske elektrane, što bi moglo usporiti smanjenje emisija.