Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH u skraćenoj proceduri

Poslanici nisu prihvatili zahtjev Vijeća ministara BiH da predloženi zakon bude razmatran po hitnom postupku.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog ovog zakona s oznakom EI, kao potvrdom odgovarajuće usklađenosti s propisima EU-a u ovom području.

Cilj zakona je transponiranje 16 EU direktiva i Paketa o integraciji električne energije, s fokusom na stvaranje uređenog veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavu berze električne energije u BiH, čime se u ovom području ispunjava jedan od preduvjeta za izuzeće naše zemlje od primjene mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM).

Predložena pravna rješenja korespondiraju s Reformskom agendom za Plan rasta, a podrazumijevaju povezivanje tržišta električne energije BiH s tržištima električne energije ugovornih strana Energetske zajednice i Evropske unije.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je, obraćajući se poslanicima, kazao da to nije samo tehnički dokument, on predstavlja u značajnoj mjeri proces modernizacije i jačanja energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.

Također je kazao da „ovo nije zakon jedne stranke, jednog entiteta, jednog nivoa vlasti“.

- Ovo je definitivno rezultat zajedničkih napora svih nadležnih institucija u oblasti energetskog sektora, kako Federacije BiH, tako Republike Srpske i Distrikta Brčko, uz koordinaciju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa - kazao je Košarac.

Dodao je da su dobili za ovaj nacrt zakona preporuku Energetske zajednice da su saglasni, da je dobro, jednako kao i određeni broj kritika Direkcije za evropske integracije, gdje je navedeno da nije u potpunosti usaglašen.

- Ono nije u potpunosti usaglašeno, kao što nisu i neki drugi, ali za Evropsku energetsku zajednicu je potpuno prihvatljiv da ide u proceduru kako u Vijeću ministara, tako i u Parlamentarnoj skupštini BiH. Dobili smo pozitivno mišljenje svih entitetskih struktura Federacije BiH, Republike Srpske i ostalih institucija koje su nadležne u ovoj oblasti, da ide po hitnom postupku i sam zakon je u Vijeću ministara usvojen jednoglasno - kazao je Košarac.

Obrazlažući potrebu razmatranja predloženog zakona po hitnom postupku, kazao je da je to zbog potrebe da ispunimo određene uslove kako bismo sa 1. januarom 2026. godine bili izuzeti od CBAM-a.

Pojasnio je da je riječ o mehanizmu koji EU uvodi kako bi oporezovala robe proizvedene u zemljama koje nemaju adekvatnu politiku dekarbonizacije.

- Mislim da će uvođenje CBAM-a na direktan način pogoditi skoro pet sektora, a to je sektor cementa, čelika, aluminijuma i đubriva, kao i električne energije. Moram da napomenem da jedino možemo omogućiti izuzeće od CBAM-a kad je u pitanju proizvodnja električne energije, napominjući da smo u 2023. godini, u jeku energetske krize u svijetu, bili izvoznici električne energije blizu milijardu i 23 miliona KM - kazao je Košarac.

Nakon kraće diskusije, poslanici su ipak odlučili da predloženi zakon ne razmatraju po hitnom postupku, nego u skraćenoj proceduri.