Proizvodnja i potrošnja ugljena u EU došla u 2024. na rekordno nizak nivo

Proizvodnja je iznosila 242 miliona tona, a potrošnja 306 miliona tona što je u usporedbi s godinom ranije pad od 12 posto u proizvodnji te od 13 posto u potrošnji.

Postotno gledano, rekordni je pad zabilježen između 2022. i 2023. godine kada je proizvodnja godišnje smanjena za 21 posto, a potrošnja 23 posto.

Trend je zapravo posljedica činjenice da se kruta fosilna goriva sve manje koriste u proizvodnji električne energije. U 2022. godini njihov udio u EU u tom segmentu je bio 16 posto, a godinu dana kasnije 12 posto.

U međuvremenu Rusija je izgubila status glavnog opskrbljivača EU-a ugljenom. Neto uvoz iz te zemlje je između 2021. i 2023. pao za 98 posto zahvaljujući zabrani uvoza koja je stupila na snagu u augustu 2022.

Najveći opskrblivači za EU tako su postali Australija i SAD, obje države s po četvrtinu ukupnog uvoza, a zatim Kolumbija s 18 posto, Južna Afrika sa 14 posto te Kazahstan s devet posto udjela.

Između 2018. i 2024. EU je otprilike prepolovio potrošnju kako antracita tako i lignita. U 2023. godini je proizvodnja električne energije iz solarnih elektrana po prvi put u EU nadmašila onu iz termoelektrana na ugljen. Te je godine 18 članica EU-a koristilo antracit za proizvodnju električne energije, ali jedina u kojoj je udio u ukupnoj proizvodnji bio značajan bila je Poljska s brojkom od 39 posto.

No, kako navodi Eurostat, u zemljama Zapadnog Balkana, gdje spadaju Bosna i Hercegovina, Srbija ili Sjeverna Makedonija, polovica električne energije proizvedena je 2023. koristeći kao izvor ugljen, prenose Financije hr.

U 1990. godini 13 današnjih članica EU-a je proizvodilo antracit ili tvrdi ugljen. U prošloj godini samo su ostale dvije, Poljska i Češka. Poljska je proizvela 97 posto ukupne količine u EU te Češka preostalih tri posto.

Poljska i Njemačka su zemlje koje su najviše trošile antracit u prošloj godini. Na Poljsku je otpadalo 43 posto ukupne potrošnje u EU, a na Njemačku 23 posto. Ostale zemlje koje su imale udio u potrošnji između tri i šest posto su Nizozemska, Francuska, Italija, Španija, Češka i Belgija.

Malta je jedina u potpunosti zaustavila korištenje te vrste ugljena, i to još 1996.

Kad je riječ o svim krutim fosilnim gorivima, što se odnosi na ugljen i proizvode od ugljena, Hrvatska je 2024. potrošila 391 hiljadu tona, a godinu ranije to je bilo 584 hiljade tona. U 2015. brojka je bila 1,02 miliona tona.