Proizvodnja solarnih elektrana diktira cijenu struje na berzi u Sjevernoj Makedoniji
Analiza je imala za cilj da prikaže sezonske trendove i istakne korelaciju između proizvodnje iz fotonaponskih elektrana, potrošnje, količina trgovanih na dan-unaprijed tržištu sjevernomakedonske berze i postignute cijene. Važan faktor bila je činjenica da tržište za dan unaprijed funkcioniše u izolovanom režimu, odnosno nije povezano ni sa jednim drugim tržištem, navodi se u analizi berze električne energije MEMO.
Korišteni su zvanični podaci berze za cijelu 2024. godinu, koji se odnose na sate u kojima je efikasnost fotonaponskih elektrana iznad 30 posto.
Uočena je jasno izražena sezonska dinamika, prenosi Balkan Green Energy News. Potrošnja električne energije ostaje relativno stabilna tokom cijele godine, sa malim padovima u proljetnim i ljetnim mjesecima.
Nasuprot tome, proizvodnja fotonaponskih elektrana prati jasno izražen sezonski obrazac, dostižući vrhunac u ljetnim mjesecima, zbog povećanog sunčevog zračenja i dužeg dnevnog svjetla.
Najniži nivo proizvodnje iz fotonaponskih elektrana zabilježen je u zimskim mjesecima, posebno u decembru i januaru.
Kako se električna energija proizvedena u fotonaponskim elektranama povećava, povećava se i količina kojom se trguje na dan-unaprijed tržištu, piše Angelova.
Cijene su najniže u aprilu, periodu koji se može povezati sa blažim vremenskim uslovima, manjom potrošnjom i povećanom proizvodnjom energije iz fotonaponskih elektrana.
Međutim, od ljetnih mjeseci, pa nadalje, posebno u zimskim mjesecima, cijene, kako navodi, počinju rasti i dostižu vrhunac u novembru.
Vrhunac cijena na dan-unaprijed tržištu u novembru poklapa se sa periodom niske proizvodnje električne energije iz fotonaponskih elektrana i povećane potrošnje.
„Povećana proizvodnja električne energije iz fotonaponskih elektrana povezana je sa nižim cijenama, dok niska proizvodnja dovodi do viših tržišnih cijena, što naglašava uticaj dostupnosti obnovljivih izvora na formiranje cijena. Trend ukazuje da energetske politike treba usmjeriti ka rješavanju slabosti u zimskom periodu i iskorištavanju potencijala solarne energije ljeti“, zaključuje Angelova.
Ona predlaže mjere kako bi se povećani udio obnovljivih izvora, posebno energije proizvedene u fotonaponskim sistemima, bolje integrisao u elektroenergetski sistem.
Ovo su za nju ključni mehanizmi:
Fleksibilni tržišni mehanizmi (uvođenje tržišnog intervala od 15 minuta, uvođenje unutardnevnog tržišta, dinamičke tarife, garancije porijekla)
Tehnologije skladištenja energije (baterijski sistemi za skladištenje energije, reverzibilne hidroelektrane)
Usklađivanje sa evropskim energetskim okvirom (usvajanje mrežnih kodeksa koje je razvio ENTSO-E, spajanje tržišta električne energije sa jedinstvenim evropskim tržištem, uvođenje pametnih brojila, primjena odgovarajućih finansijskih mehanizama kao što su ugovori o razlici (CfD) i ugovori o kupovini električne energije (PPA)).