Rudnik Trepča od 2016. godine čeka na formiranje Nadzornog odbora, glavnog tijela za funkcionisanje ovog rudnika koji bira Upravni odbor ovog giganta, odnosno direktora, njegovog zamjenika i rukovodioce poslovnih jedinica.
Ovim rudarsko-metalurškim kombinatom u Mitrovici do 2016. upravljala je kosovska Agencija za privatizaciju i tada je Trepči prijetila likvidacija. Izradom i usvajanjem Zakona o Trepči, vlasnik 80 posto akcija Trepče postaje Vlada Kosova, a preostale akcije otišle su radnicima, piše Radio Slobodna Evropa.
Zakon predviđa transformaciju poslovnih jedinica u Akcionarsko društvo Trepča AD, a one su Rudnici sa flotacijom Trepča-Stari Trg, Rudnici sa flotacijom Kišnica i Novo Brdo, i Rudnici sa flotacijom Kopaonik i Leposavić.
Upravljanje Trepčom međutim još uvijek nije riješeno zbog kašnjenja u formiranju neophodnih tijela, a rudnik je i dalje bez definisanog statuta. Operativna ovlaštenja kao što su autorizacija za izvoz koncentrata sada izdaje Ministarstvo ekonomskog razvoja.
Proceduru za formiranje devetočlanog Nadzornog odbora, koji je trebao da se formira u roku od šest mjeseci od usvajanja zakona, ovo ministarstvo je pokrenulo tek u novembru 2017. Kako kažu nadležni, trenutno se čeka na zeleno svjetlo Srpske liste.
Za Nadzorni odbor prijavilo se oko 120 kandidata, od kojih sedmoro iz srpske zajednice. Intervjui kandidata će početi od 25. marta, a njihov izbor očekuje se u aprilu. Dvojica članova bit će iz redova radnika, a sedmoro će biti predstavnici Vlade, izjavio je u ponedjeljak ministar ekonomskog razvoja Valjdrin Luka pred skupštinskim Odborom za ekonomski razvoj, infrastrukturu, trgovinu i industriju.
On je dodao da je vlada Ramuša Haradinaja na vrijeme pokrenula ovo pitanje.
"Dok se ministarstvo bavi regrutacijom članova odbora, mi smo formirali Grupu eksperata koja je izradila statut Trepče, kako bi se budućem odboru olakšao posao na početku i uz čije komentare i ocjene Trepča može da se registruje kao akcionarsko društvo", kazao je Luka.
Nakon što odbor počne sa radom, uradit će se odmah procjena stanja Trepčinih rezervi, kazao je Luka. On je također rekao da je Trepča do sada imala stabilne prihode u smislu godišnjeg obrta, odnosno oko 14,6 miliona eura godišnje, ali je proizvodnja zabilježila pad. Vlada Kosova je subvencionisala Trepču do sada sa oko 3,2 miliona eura godišnje.
Memlji Krasnići iz redova vladajuće Demokratske partije Kosova kritikovao je, međutim, aktuelnu vladu što ni nakon šest mjeseci nije izabrala Nadzorni odbor. On je također rekao da je proces izbora članova odbora blokiran nakon zatvaranja konkursa, nagovještavajući i da je moguće da proces propadne.
"Ako nakon šest meseci nema nikakvog konkretnog koraka u funkcionalizaciji Trepče, onda se plašim da ni za šest mjeseci neće ničeg biti?" kazao je Krasnići.
Ministar Luka je, međutim, odgovorio da su procedure nove vlade pokrenute na vrijeme. U međuvremenu, vrši se promocija Trepče kod stranih investitora i već postoji zainteresiranost, dodao je on.
Luka je, međutim, na prošlosedmičnoj konferenciji za medije rekao da se o izboru Nadzornog odbora pregovara sa koalicionim partnerom, Srpskom listom, budući da mnogi projekti u vezi Trepče moraju da prođu kroz Skupštinu Kosova i da je potrebno njihovo odobrenje za formiranje Odbora iz redova srpske zajednice.
Inače, Srpska lista bila je protiv Zakona o Trepči navodeći da će on ugroziti egzistencijalni opstanak radnika Trepče, kao i većinskog srpskog stanovništva koje živi u opštinama gde su nalazišta ruda i minerala. Tada je Srpska lista zamrzla rad u kosovskim institucijama, te se po tom pitanju obratila i Ustavnom sudu Kosova, koji je inače potvrdio ustavnost donošenja zakona.
U ponedeljak, nismo mogli da dobijemo odgovor od Srpske liste o tome da li je uključena u proces izbora Nadzornog odbora Trepče.
Poslednjih dana u kosovskim medijima bilo je riječi i da Srpska lista uslovljava ratifikaciju demarkacije sa Crnom Gorom upravo Trepčom, što je ubrzo nakon toga lista demantovala, navodeći da je status Trepče, posebno onog dijela koji se nalazi na teritoriji opština sa srpskom većinom, dogovoren koalicionim sporazumom o učešću Srpske liste u vladi.
A budući da Srbija tvrdi da je u njenom posjedu više od polovine vlasničkog udjela Trepče, nakon usvajanja Zakona na Kosovu 2016., Vlada Srbije je odlučila da poništi taj zakon.
Kosovo o Trepči ne želi da razgovara sa Srbijom u Briselu budući da to smatra unutrašnjim pitanjem.
Trepča, kao i sam grad u kojem se nalazi, Mitrovica, od rata je podijeljen između južnog i sjevernog dijela. Zbog nefunkcionisanja topionice olova na sjeveru u Zvečanu, kao i cinka, u funkciji su samo proizvodni kapaciteti do faze koncentrata.
Bivši ekonomski gigant je tokom osamdesetih zapošljao preko 20.000 radnika. Danas ih ima oko 1.350 radnika albanske te 1.000 srpske nacionalnosti, koji rade u različitim sektorima ovog preduzeća u južnom i sjevernom dijelu Mitrovice.
Biznis.ba / Klix