Prihodi od prodaje njihove imovine biće deponovani na blokirane račune, nedostupne ruskim kompanijama. Ministarstvo finansija SAD izdaje licence za pregovore, ali završne prodaje zahtijevaju odobrenje, dok vlade i zapadne naftne kompanije traže smjernice za saradnju ili kupovinu.
Lukoil i Rosnjeft osećaju pritisak zbog američkih sankcija koje su stupile na snagu 21. novembra. Ministarstvo finansija SAD namerava da svakog potencijalnog kupca njihove problematične međunarodne imovine obaveže da prihod od prodaje uplati na blokirani račun kojem ove kompanije ne mogu da pristupe.
„Želimo da osiguramo da se sva sredstva koja bi inače otišla nazad u Rusiju deponuju na ono što nazivamo blokiranim računima i time budu immobilisana i nedostupna ruskim akterima“, rekao je jedan zvaničnik Ministarstva finansija novinarima tokom telefonskog razgovora u četvrtak.
„Takođe želimo da, na opštem nivou, obezbedimo da ne dođe do neočekivane koristi za Rusiju, a još važnije da ne bude nikakvih smicalica koje bi omogućile zaobilaženje sankcija ili druge aktivnosti koje bi velike kompanije mogle da preduzmu kako bi izbegle njihov uticaj“, dodao je zvaničnik.
Lukoil i Rosnjeft: Međunarodni portfelji i partnerstva
Državni Rosnjeft i privatni Lukoil — dvije najveće ruske naftne kompanije — poseduju široke portfelje međunarodne imovine, uključujući udjele u ključnim projektima u oblasti proizvodnje i transporta nafte na Bliskom istoku i u Kaspijskom regionu, kao i rafinerije u Evropi.
Šokantne američke sankcije, objavljene prošlog mjeseca, navele su projektne partnere i zemlje domaćine — kao i potencijalne kupce imovine — da užurbano pokušavaju da razumiju kako će operacije biti pogođene kada period za obustavljanje poslovanja sa Rosnjeftom i Lukoilom istekne 21. novembra, što označava trenutak kada sankcije stupaju u punu snagu bez posebnih izuzeća od Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC).
Vlade i zapadne naftne kompanije, uključujući Exxon Mobil, Chevron, Eni, BP i Shell, partnerski su uključene u mnoge projekte ruskih naftnih giganata.
„Primili smo značajan broj upita i od stranih vlada i iz privatnog sektora, koji traže smjernice o tome kako najbolje da prekinu svoje veze sa Rusijom ili kako da stupe u kontakt sa Lukoilom ili Rosnjeftom radi kupovine ili čak potpune nacionalizacije te problematične ruske imovine u skladu sa našom sankcionom politikom“, rekao je jedan zvaničnik.
„Ministarstvo finansija pažljivo pristupa svakom zahtevu za izdavanje dozvola“, dodao je zvaničnik. „Naš cilj je da osiguramo da sankcije oslabe sposobnost Rusije da finansira rat, i ne namjeravamo da izdamo dozvole koje bi omogućile neograničeno poslovanje.“
Izdavanje licenci i uslovi za transakcije
Račel Zimba, osnivačica njujorške konsultantske firme Ziemba Insights, rekla je da američka vlada jasno poručuje da neće odobriti nijedan posao kojim bi se Lukoil ili Rosnjeft danas ili u budućnosti finansijski obeštetili.
„Svaka uplata bi vjerovatno bila zamrznuta dok američka vlada pokušava da smanji ruske prihode i dovede ih za pregovarački sto“ kako bi se rat u Ukrajini okončao, rekla je ona, dodajući da se sada postavlja pitanje da li će Lukoil — koji je pokušao da proda čitav svoj međunarodni portfelj trgovačkoj kući Gunvor — uopšte željeti da proda imovinu ako neće biti finansijski obeštećen.
Ministarstvo finansija izdalo je nekoliko licenci koje omogućavaju transakcije i nakon krajnjeg roka 21. novembra, uključujući i onu kojom se odobravaju transakcije za Lukoilovu imovinu u Bugarskoj, dok Sofija preduzima korake da preuzme Lukoilovu rafineriju Neftohim i drugu lokalnu imovinu. Druge licence obuhvataju tri Rosnjeftove rafinerije u Njemačkoj, koje je Berlin stavio pod prinudnu upravu 2022. godine.
Ministarstvo finansija takođe je izdalo opšte izuzeće, bez vremenskog ograničenja, za gasno-kondenzatno polje Karačaganak u Kazahstanu, Kaspijski naftovodni konzorcijum (CPC) koji transportuje kazahstansku naftu do ruskog crnomorskog lučkog grada Novorosijska, kao i za ogromno naftno polje Tengiz u Kazahstanu. Kao i Lukoil, američki gigant Ševron ima udio u sve tri imovine, dok američki Ekson učestvuje u CPC-u i Tengizu.
Prodaja imovine na vidiku?
Prošle sedmice Ministarstvo finansija izdalo je licencu koja omogućava potencijalnim kupcima Lukoilovih maloprodajnih benzinskih stanica i njegove međunarodne divizije da učestvuju u određenim transakcijama i „uslovnim“ sporazumima do 13. decembra.
Praktično, licenca omogućava subjektima da pregovaraju sa Lukoilom a da time ne prekrše sankcije — ali bi svaka konačna prodaja bi zahtijevala odobrenje Ministarstva finansija, a prihodi od nje bi bili deponovani na blokirane račune i nedostupni ruskom proizvođaču.
„Izdavali smo licence i odobrenja koja šalju signale tržištu i državama širom svijeta o tome kakva su naša očekivanja u pogledu upravljanja ovom imovinom u budućnosti“, rekao je jedan zvaničnik Ministarstva finansija u četvrtak.
Američki fond privatnog kapitala Carlyle Group, kao i Chevron, Exxon i Nacionalna naftna kompanija Abu Dabija (ADNOC), navodno razmatraju kupovinu celokupne ili dela Lukoilove međunarodne imovine, čija je vrednost procijenjena na oko 22 milijarde dolara krajem 2023. godine. Rosnjeft ima manji međunarodni obim poslovanja.
Prošlog mjeseca Ministarstvo finansija odbilo je ponudu švajcarske trgovačke kuće Gunvor za kupovinu cjelokupne Lukoilove imovine, poručivši da to „nikada“ ne bi odobrilo zbog navodnih veza Gunvora sa Kremljom — optužbi koje kompanija negira.
„Mi u ovom trenutku ne dajemo prednost nijednoj strani“, rekao je zvaničnik Ministarstva finansija kada ga je Energy Intelligence pitao da li američke firme imaju prioritet. „Ali jasno smo stavili do znanja šta očekujemo od strana koje učestvuju u ovim pregovorima — da prekinu veze sa Lukoilom, da sredstva uplate na blokirane račune i da obezbede da Rusija ne pokuša da povrati kontrolu nad tom imovinom i iskoristi je u svoju korist.“