Uvođenjem sankcija američkog Ministarstva finansija (OFAC) kompaniji Naftna industrija Srbije (NIS), region je ušao u novu fazu energetskih napetosti. NIS, koji je većinski u vlasništvu ruskog energetskog giganta Gazprom Njefta, našao se pod direktnim udarom zbog nastavka poslovanja i povezanosti s ruskim kapitalom, što Vašington tumači kao kršenje režima sankcija protiv Ruske Federacije.
Iako su prve odluke o sankcijama donesene još početkom 2025. godine, njihova stvarna primjena počela je tek tokom jeseni, kada je OFAC prestao produžavati takozvane „opšte licence“ koje su omogućavale ograničeno poslovanje NIS-a s evropskim partnerima. Od tada su blokirane određene transakcije, otežano je plaćanje i uvoz sirove nafte, a transport ruske nafte više se ne odvija kroz iste kanale kao ranije.
Šta slijedi?
Prema izvještajima Reutersa, Financial Timesa i regionalnih portala, NIS pokušava restrukturirati dio poslovanja kako bi zadržao prisustvo na tržištima izvan Srbije, uključujući i BiH, prenosi Bankar me. Međutim, bez novog režima izuzeća od sankcija, kompaniji će biti teško da održi isti obim operacija.
Ekonomski analitičari upozoravaju da bi energetska stabilnost BiH mogla zavisiti od brzine kojom će se drugi distributeri prilagoditi situaciji i povećati svoje isporuke, piše Forbes. Ovo je test za čitav region – ne samo za NIS, već i za sposobnost država da diverzifikuju snabdijevanje i smanje zavisnost od jedne kompanije.
Sankcije protiv NIS-a nijesu samo tehničko pitanje – one su signal dubokih promjena u energetskom pejzažu Balkana. Bosna i Hercegovina, kao zemlja čije tržište goriva u velikoj mjeri zavisi od regionalnih tokova, mora brzo reagovati i uspostaviti alternativne kanale snabdijevanja.
U suprotnom, mogla bi se naći u situaciji da plaća cijenu tuđe energetske politike.