Scenariji energetskog prelaza u Njemačkoj: Rizici, rezerve i izazovi do 2035.
Kašnjenja u razvoju obnovljivih izvora i manjak fleksibilnosti potrošnje mogu ugroziti energetski sistem, upozorava Savezna agencija za mreže.
Njemačka savezna vlada je prošle sedmice odobrila izvještaj Savezne agencije za mreže o stanju i razvoju pouzdanosti snabdevanja električnom energijom, koji obuhvata period do 2035. godine. U izveštaju Savezna agencija upozorava da bi bez dodatnih konvencionalnih elektrana i veće fleksibilnosti potrošnje pouzdanost sistema mogla biti ugrožena.
Agencija je analizirala dva scenarija. Ciljni scenario pretpostavlja da će do 2035. godine biti ispunjeni zakonodavni i politički ciljevi u vezi sa dekarbonizacijom i kapacitetima instaliranih obnovljivih izvora.
Takozvani scenario „zakašnjelog energetskog prelaza“ razmatra kako bi kašnjenja u širenju obnovljivih izvora i smanjena fleksibilnost potražnje uticali na pouzdanost snabdijevanja.
Izveštaj pokazuje da u Nemačkoj neće biti problema sa snabdijevanjem električnom energijom ako do 2035. godine bude izgrađeno do 22,4 GW bruto dodatnih konvencionalnih kapaciteta (gasne elektrane) u ciljnim uslovima, odnosno do 35,5 GW u slučaju kašnjenja energetskog prelaza.
Nedostatak fleksibilnosti povećava potrebu za novim elektranama
Uporedna analiza dva scenarija pokazuje da nedostatak fleksibilnosti u potrošnji električne energije može značajno povećati potrebu za dodatnim proizvodnim kapacitetima. Kašnjenja u izgradnji novih elektrana, posebno objekata koji koriste obnovljive izvore energije, mogla bi dovesti do toga da tržište električne energije ne može u potpunosti da zadovolji potražnju. U takvim slučajevima bi za očuvanje pouzdanosti snabdijevanja bilo potrebno koristiti dodatne rezerve izvan tržišta električne energije.
S obzirom na to da investicije u konvencionalne kapacitete i dalje nisu dovoljne, važno je podržati njihovo širenje, pa Savezna agencija za mreže podržava pravni okvir koji je savezna vlada planirala za izgradnju dodatnih elektrana do 2030. godine.
Skladištenje energije i novi potrošači kao ključni faktori
Razvoj potencijala fleksibilnosti kod novih potrošača, kao što su toplotne pumpe, sistemi za skladištenje, električni automobili, elektrolizeri ili postrojenja za pretvaranje električne energije u gas, kao i fleksibilnost industrijskog opterećenja, značajno doprinose pouzdanosti snabdijevanja. Da bi se iskoristio potencijal fleksibilnosti ovih potrošača, potrebno je stvoriti odgovarajuću infrastrukturu i tržišne uslove. Za iskorištavanje fleksibilnosti toplotnih pumpi u domaćinstvima i električnim vozilima, potrebna je ugradnja odgovarajućih sistema za mjerenje.
Skladištenje energije će imati sve važniju ulogu. Posebno su baterijski sistemi za skladištenje već sada isplativi na tržištu električne energije, što pokazuje trenutna dinamika njihovog širenja. U određenim tržišnim uslovima, skladišta mogu smanjiti potrebu za dodatnim proizvodnim kapacitetima.
Brže širenje mreže i obnovljivih izvora je neophodno
Razmatrani scenariji pokazuju da brzo širenje vjetroelektrana i fotonaponskih sistema nije važno samo za klimatske ciljeve, već i da kašnjenja utiču na pouzdanost snabdijevanja. Što se više električne energije, proizvodi iz obnovljivih izvora, skladišta i fleksibilna potrošnja postaju značajniji i isplativiji.
Izvještaj takođe potvrđuje da će se količina energije koja će morati da se prenosi kroz mrežu u narednim godinama dodatno povećavati. Zato je neophodno dalje ubrzano širenje mreže. Rezultati pokazuju i da će mjere za preraspodjelu proizvodnje (redispečing) biti potrebne i ubuduće.