regija

Slovenija: Prošle godine veća proizvodnja i manja potrošnja električne energije

Autor: Energetika.ba
Foto: Ilustracija
U Sloveniji je prošle godine u prijenosno-distribucijski sistem isporučeno 16 posto više električne energije nego godinu prije, a iz hidroelektrana 58 posto više električne energije.

Ukupna potrošnja električne energije smanjena je za sedam posto. Domaćom proizvodnjom pokriveno je 91 posto finalne potrošnje električne energije.

Prema izvještaju Agencije za energetiku o stanju u području energetike u 2023. godini prijenosno-distribucijskom sistemu isporučeno je 14.194 gigavat sati (GWh) električne energije, što je 16,4 posto više nego godinu prije.

Od toga je 5708 GWh odn 40,3 posto električne energije proizvedeno je u postrojenjima koja koriste obnovljive izvore. Istodobno je iz hidroelektrana (HE) u sustav isporučeno gotovo 4792 GWh električne energije, odn. 58 posto više nego sušne 2022. Uz bolju hidrologiju, rast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije rezultat je i rasta proizvodnje u solarnim elektranama. U njima je u odnosu na godinu prije porastao za oko 36 posto.

Iz Nuklearne elektrane Krško (Nek) u prijenosni sistem primljeno je oko 5323 GWh električne energije, što je 21 GWh odn. 0,4 posto više nego godinu prije i 1,6 posto manje nego 2021.

Termoelektrana Šoštanj (Teš) proizvela je 2683 GWh električne energije, što je 5,5 posto više nego 2022. i 13,8 posto manje nego 2021.

Elektrane u Sloveniji proizvele su ukupno 14.956 GWh električne energije u 2023. godini. Budući da polovica električne energije iz Neka pripada Hrvatskoj, stvarna slovenska proizvodnja bila je manja i iznosila je 12.294 GWh, što je 17,4 posto više nego godinu prije.

Domaća proizvodnja, uzimajući u obzir polovični udio Nekove proizvodnje, doprinijela je slovenskom elektroenergetskom sistemu s 11.533 GWh električne energije. Potrošnja krajnjih kupaca s gubicima u sistemu iznosila je 12.688 GWh električne energije. "U Sloveniji je 2023. godine domaća proizvodnja pokrivala 90,9 posto potrošnje električne energije krajnjih kupaca", navodi agencija.

U 2022. godini, koju su obilježili energetska kriza i nepovoljni uvjeti za proizvodnju električne energije, taj je udio dosegnuo tek 70 posto, au koronskoj 2020. godini npr. na 92,6 posto.

Potrošnja od 12.688 GWh manja je za sedam posto u odnosu na 2022. i 10,5 posto manja u odnosu na 2021. Bez obzira na gubitke u sistemu i potrošnju ČHE Avče u pumpnom režimu, potrošnja krajnjih kupaca lani je iznosila 11.442 GWh, što je za 8,1 posto manje nego 2022. i 11,7 posto manje nego 2021. godine.

Uzimajući u obzir fizičke tokove na pojedinim granicama sa susjednim državama, Slovenija je 2023. s Italijom bila neto izvoznik električne energije, a na preostale tri granice neto uvoznik, prenosi SEEbiz. Prema ukupnim razmjenama količina električne energije na granicama sa susjednim državama, Slovenija je u 2023. bila neto izvoznik električne energije, uzimajući u obzir cjelokupnu proizvodnju električne energije u Neku.

Nakon što je u 2016. godini, koja predstavlja prvu godinu priključenja uređaja za samoopskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora, priključeno 135 takvih uređaja, u 2023. godini novopriključeno ih je 14.772 ukupne priključne snage od gotovo 223 megavata (MW). U 2023. godini radilo je 44.459 ovih uređaja ukupne priključne snage 556 MW i prosječne priključne snage 12,5 kW.

Osim broja samoposlužnih korisnika, raste i prosječna snaga samoposlužnih uređaja, što se može povezati sa sve većim korištenjem električne energije za grijanje zgrada dizalicama topline, au posljednje vrijeme i korištenjem samoposluživanja za naplatu električna vozila kod kuće također postaje zanimljiva, kaže agencija.

Ukupna potrošnja domaćeg potrošača prirodnog plina iznosila je 8.800 GWh, što je 2,3 posto manje u odnosu na prethodnu godinu i samo osam posto iznad količine potrošnje u 2014. godini, kada je potrošeno najmanje plina od 2000. godine.

Lani su potrošnju najviše smanjili kupci domaćinstva, i to za 13,8 posto na 1.028 GWh. Kupci na zatvorenim distribucijskim sistemima potrošili su 547 Gwh odn 12,1 posto manje. Potrošnja je bila veća kod kupaca na prijenosnom sistemu, i to za 0,3 posto, i iznosila je 4.884 GWh, te kod kupaca izvan kućanstava na distribucijskom sistemu, koji su potrošili 2.341 GWh odn. 0,5 pola posto više nego godinu prije.

Prema transportnom sistemu prirodnog plina u 2023. godini prenijeto je 10.835 GWh prirodnog plina, što je gotovo 20 posto manje nego godinu prije. Smanjenje je rezultat manjih količina prijenosa prema susjednim prijenosnim sistemima, a smanjene su i količine prijenosa za potrebe domaćih kupaca. 8772 GWh odn. 2,3 posto manje nego godinu prije, a u ostale transportne sistema predano je 2028 GWh plina, što je gotovo 55 posto manje nego godinu prije i 11 posto više nego 2021. godine, kada je predano najmanje plina nakon 2005. godine.

© Copyright 2005. - 2024. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba