Solarna industrija u Evropi upozorava na velike probleme u kojima se nalazi

Trgovinske barijere nikada nisu donijele ništa dobro, ali industriji trenutno prijete stečajevi

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske, uz još 22 evropska udruženja za solarnu energiju i energiju iz obnovljivih izvora, podržali su pismo sastavljeno u saradnji sa SolarPower Europe kojim se želi ukazati vladama država članica EU-a na najnovija zbivanja u globalnom sektoru solarnih sistema, obilježena strmim padom cijena solarnih modula u Evropi u posljednjim mjesecima.

Organizacije SolarPower Evrope je zajedničko pismo 25. oktobra uputila Evropskoj komisiji, izvršnom potpredsjedniku Šefčovič Marošu te povjerenicima Kadri Simson i Thierryju Bretonu, a OIEH se pak obratio premijeru Plenkoviću i ministru gospodarstva Filipoviću.

Sektor muči snažan pad cijena solarnih modula u Europi

Iako je to smanjenje troškova vrlo dobra vijest za ubrzanje cjenovno isplative energetske tranzicije, to istovremeno stvara nesigurnu situaciju za evropske proizvođače solarnih sistema.

“Potaknuti širokom političkom podrškom povratku proizvodnje solarnih sistemaa, duž cijelog vrijednosnog lanca, solarna industrija u EU povećava svoje proizvodne kapacitete na najmanje 30 GW do 2030. kako je navedeno u predloženom Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija. Neke od tih tvrtki trenutno su u opasnosti od insolventnosti, kao što smo već svjedočili u slučaju proizvođača ingota Norwegian Crystals koji je podnio zahtjev za stečaj 21. augusta. Ako se ne poduzmu daljnje mjere, evropska ambicija za povratak proizvodnje solarnih sistema bit će iznimno teško ostvariva.”, upozorava se u apelu.

Udruženje moli članice i delegacije da traže od Evropske komisije da nastavi prilagođavati okvir za državne potpore EU-a (Privremeni okvir za krizu i tranziciju) te posebice dopusti članicama da podupru operativne troškove, odnosno troškove rada tvornica. Pozivaju članice i delegacije da hitno usvoje Akt o industriji s nultom neto stopom emisija EU-a i uspostave posebne Sustave za natječaje otpornosti na tržištima u sljedećim mjesecima. Regulativa bi članicama trebala omogućiti razvoj posebnih natječaja s ograničenim, ali rastućim kapacitetima, koji će odražavati porast evropskih proizvodnih kapaciteta u skladu s ciljevima Akta o industriji s nultom neto stopom emisija EU-a i Evropskog saveza za solarnu industriju (ESIA) od najmanje 30 GW do 2030. širom EU-a, što bi bilo ekvivalentno 40% tržišta solarnih sistema.

“Također je bitno izbjeći postavljanje bilo kakvih preduslova za solarnu proizvodnju, budući da bi to moglo imati štetan utjecaj na brzinu i isplativost energetske tranzicije i razvoja solarnih sistema u Evropi. Molimo članice i delegacije da traže od Evropske komisije financijsku podršku na razini EU-a postojećim državnim sistemima subvencija zemalja članica namijenjenih lancu opskrbe. Taj okvir mogao bi biti povezan s Fondom za inovacije i postojećim nacionalnim fondovima / mehanizmima ili instrumentima za podrške.", kaže se u apelu.

'Ne' trgovinskim barijerama

SPE poziva na makismalno korištenje Mehanizma za oporavak i otpornost za potporu proizvodnji solarnih sistema, a dobar primjer može se pronaći u Italiji i Nizozemskoj, prenosi Energetika-net.com.

Kao što historija pokazuje, praksa nepoštene trgovine i primjena trgovinskih barijera gubitnički su scenariji za Evropu i trebali bi biti odbačeni.

“Tarife i tržišne barijere ugrožavaju trenutno brzo rastuće tržište solarnih sistema i ekosistema u Europi. To uključuje instalatere, developere, kao i mnoge proizvođače komponenata. Također ugrožavaju političke ciljeve za solarne instalacije i uskraćuju potrošačima ekonomsku isplativost, koja inače solarne sustave čini jednim od najprivlačnijih tehnologija za proizvodnju energije kako za decentralizirana tržišta potrošača, tako i za industrijsku proizvodnju i potrošnju. Molimo članice i povjerenike da odbace takve prijedloge.”, stoji u apelu.

(Energetika.ba)