Srbiju trese kriza s NIS-om, neizbježno pogoršanje odnosa s Rusijom

"Sada je jasno da Rusi ne žele prodati svoj udio. Ovdje se ne radi o novcu, već o politici. Imaju pravo na to, jer su vlasnici. Druga stvar je što nam to stvara velike probleme", objavio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

Rafinerija Pančevo, koja je - kao dio NIS-a - do sada pokrivala 80 posto srbijanskih potreba za benzinom i drugim naftnim derivatima, u utorak je potpuno zaustavila proizvodnju nakon što od 9. oktobra nije primila naftu putem hrvatskog naftovoda. "NIS, međutim, nastavlja opskrbljivati domaće tržište naftnim derivatima jer je prethodno stvorio rezerve", navodi se u priopćenju za javnost NIS-a. Zbog toga benzinske pumpe širom Srbije trenutno imaju dovoljno benzina i dizela. Ali naftni derivati će poskupjeti (već su postali) jer će ih Srbija sada morati uvoziti, a novi transportni pravci nisu jeftini.

Rizik za srbijanske banke

Srbija sada riskira i sankcije protiv svojih banaka jer imaju poslovne kontakte s NIS-om, što se odnosi i na središnju banku. Sankcije protiv središnje banke Srbije bi, kako je za novinsku agenciju AFP rekao profesor ekonomije i bivši guverner banke Dejan Šoškić, značile "uništenje srbijanskog financijskog sistema" i "kraj normalnih uvjeta poslovanja u zemlji". Osim toga, srpska državna imovina u inozemstvu bila bi zamrznuta i isključena s globalnog tržišta, što bi ozbiljno ograničilo poslovanje banke.

Prijevremeni izbori održat će se u maju ili krajem 2026.

Aleksandar Vučić je u četvrtak najavio da će se prijevremeni parlamentarni izbori održati u svibnju ili prosincu 2026. To je važan zahtjev studenata na protestima, prenosi SEEbiz. Vučićeva stranka ima apsolutnu većinu u trenutnom sazivu parlamenta.

Kada NIS potroši sve svoje rezerve benzina i dizela za opskrbu benzinskih pumpi, država mu neće moći pomoći vlastitim rezervama, inače bi se cijela Srbija našla pod udarom američkih sankcija. Ovo je Vučićeva izjava.

Kriza u NIS-u zbog američkih sankcija težak je udarac za Srbiju, jer NIS generira 4 posto srbijanskog BDP-a, a samo prošle godine pridonio je državnom proračunu s 2 milijarde eura, odnosno 12 posto svih proračunskih prihoda. Posljedice zatvaranja jedine rafinerije u Srbiji osjećat će se nekoliko godina, također i zato što je ugroženo nekoliko hiljada radnih mjesta. NIS, koji također posjeduje petinu benzinskih pumpi u Srbiji, zapošljava 14.000 ljudi.

Srbija sada riskira i sankcije protiv svojih banaka jer imaju poslovne kontakte s NIS-om, što se odnosi i na centralnu banku.

Washington od početka ove godine zahtijeva da Gazprom Neft i Gazprom, koji zajedno posjeduju 56 posto NIS-a (ostatak je u vlasništvu srbijanske države, malih dioničara i zaposlenika), prodaju svoje dionice. No pregovori o prodaji ovog ruskog udjela u NIS-u vuku se već jako dugo.

O krizi u NIS-u ljubljanski je Dnevnik razgovarao s Bojanom Klačarom iz Beogradskog centra za slobodne izbore i demokraciju (CESID).

Kakve će biti posljedice za Srbiju?

Ako se rusko vlasništvo prenese na novog vlasnika u decembru, posljedice za privredu bit će male. Međutim, bit će političkih posljedica, jer je kriza u NIS-u pogoršala odnose s Moskvom. Ova kriza mogla bi dovesti i do veće energetske diverzifikacije za Srbiju. Ako Rusi ne žele prodati svoj udio, bit će gužvi na benzinskim postajama, prihodi proračuna bit će manji, bit će otpuštanja u NIS-u i rafineriji Pančevo, srpske banke, uključujući središnju banku, bit će pod sankcijama, a bit će i manje investicija u Srbiji.

Koliko je Vučić odgovoran za ovu krizu?

Odgovoran je jer se trenutna kriza očekivala već početkom godine. Bilo je jasno da se važne odluke moraju donijeti brzo, jer je prostor za manevar za sjedenje na dvije stolice uvelike smanjen ukrajinskim ratom, a posebno američkim sankcijama. Čini se da je Srbija previše vjerovala drugima, posebno Rusiji, a premalo u vlastitoj aktivnoj ulozi. Sporazum s Rusijom u vezi s NIS-om bio je problematičan od samog početka. Uostalom, prethodna vlada je 2008. prodala NIS Rusima, ali Vučić nije učinio ništa da to promijeni. U dosadašnjim anketama ova kriza u NIS-u nije smanjila podršku vladi, ali stvara uvjete koji bi mogli predstavljati problem za Vučića i njegovu stranku u komunikaciji i izbornoj kampanji sljedeće godine. Bitno je da vlada uvjeri birače da zemlja ide u pravom smjeru, što nije moguće ako je NIS u krizi. Ukratko, vlada će održati podršku ako se kriza u NIS-u ne pogorša, odnosno ako se riješi barem do prve polovice januara.

Zašto Gazprom Neft i Gazprom još nisu prodali svoje dionice u NIS-u, na primjer mađarskom MOL-u?

Razlozi se čine političkima. Ekonomski, NIS je vrlo važan za Srbiju, ali ne i za Rusiju. Moskva vjerovatno ne želi odustati od važnog mehanizma utjecaja na različite aspekte društvenog i političkog života u Srbiji. Neko vrijeme se činilo da će kupac biti naftna tvrtka iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali SAD na to nisu pristale. Mađarski MOL se doista najčešće spominje. Takvi su pregovori tajni. Vjerovatno postoje potencijalni kupci iz drugih evropskih zemalja i SAD-a. Ali Rusija će očito teško odustati od NIS-a, a prosinac će i dalje biti pun neizvjesnosti.