Šta kaže energetski bilans Srbije za 2024. kad je riječ o uvozu energenata?

Energetski bilans za 2024. godinu planira da će ukupna raspoloživa energija u ovoj godini iznositi 17,057 miliona tona ekvivalenata nafte, što je za četiri posto više od ukupne procijenjene količine energije za snabdijevanje u 2023. godini, piše Danas.rs.

Udio potrebne količine primarne energije koja će biti osigurana iz domaće proizvodnje je 58 posto, dok će 42 posto doći iz neto uvoza.

Shodno tome procijenjeno je da u ovoj godini uvoz naftnih derivata bude veći za 22 posto u odnosu na onaj iz prošle, kao i da je potrebno da se uveze šest posto više gasa.

S obzirom na to da će domaća proizvodnja nafte pokriti 20 posto potreba za “crnim zlatom” u Srbiji, predviđen je uvoz nafte za devet posto niži nego prethodne godine.

Kada je pak riječ o uglju plan je da se u tekućoj godini uveze 5,5 miliona tona, odnosno 10 posto više od procijenjenog uvoza u 2023. Inače, procijenjeni uvoz uglja u minuloj godini bio je 4,8 miliona tona, što je za 70 posto više od uvoza u 2022. godini (2,8 miliona tona).

Procjenjuje se da će bruto proizvodnja električne energije u 2024. biti u iznosu od 40.585 gigavat – sati.

To je za procentni poen više u odnosu na procijenjenu proizvodnju u prošloj godini. Planirano je da najviše struje bude proizvedeno u termoelektranama 25.894 GWh ili 64 posto, dok će hidroelektrane osigurati 10.504 GWh ili 25,9 posto. Vjetroelektrane će doprijeti energetskom bilansu sa 1.309 Gwh, a solarne sa 129 GWh, od kojih 15 GWh stiže od kupaca-proizvođača.

Ukupno proizvedene količine struje u Srbiji ipak neće biti dovoljne za potrebe domaćih potrošača pa se planira uvoz električne energije u iznosu od 6.401 Gwh, odnosno za 19 posto više u odnosu na procijenjeni uvoz u 2023. godini.

Kada je pak riječ o izvozu, sa tranzitom, on je planiran na iznos od 8.050 GWh u 2024. što je za deset posto više nego 2023. godine.

Gubici prijenosa i distribucije u 2024. godini procijenjeni su na 4.008 GWh, što je za dva posto više nego godinu dana ranije.

Između ostalog, predviđeno je povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije kada je riječ o solarnoj i energiji vjetra. Energetskim bilansom za 2024. procijenjeno je korištenje energije sunca od 129 GWh, što je za 207 posto više u odnosu na očekivanja iz 2023. godini.

U slučaju biogasa rast korištenja se procjenjuje na oko 41 posto, dok je planirano korištenje energije vjetra u 2024. godini 1.309 GWh, što je za 28 posto više nego prošle godine. Jedina oblast gdje se planira ista proizvodnja kao u 2023. godini je geotermalna energija.

Stručnjak za energetiku Velimir Gavrilović kaže za Danas da Energetski bilans predviđa uvoz prilično velikih količina struje i uglja što je alarmantan znak da je proizvodnja iz domaćih izvora sve manje sposobna da podmiri potrebe potrošača.

„Ako se analiziraju podaci iz Energetskog bilansa za 2024. godinu jasno se da uočiti da će u tekućoj u odnosu na 2022. godinu uvoz uglja biti veći za 85 posto.

To je pokazatelj da sa domaćom proizvodnjom nešto nije u redu, odnosno da je ona sve manja.

Razlog za tako nešto su nedovoljne količine uglja na našim kopovima kao i da se otkrivka radi na pogrešnim mjestima.

Shodno tome potrebno ga je uvoziti u većoj mjeri, a to svakako košta“, objašnjava naš sagovornik.

On dodaje da je predviđeni uvoz struje za ovu godinu enormno visok, ali i da će koliko će struje biti uvezeno u narednoj zimskoj sezoni zavisiti uveliko od toga da li će ona biti blaga kao aktuelna ili prošla ili pak ne.

„Otprilike 20 posto struje se svojevremeno uvozilo u kriznom periodu kada se Srbija zbog lošeg upravljanja EPS-om i nedovoljne proizvodnje kako struje tako i uglja suočila sa kolapsom elektroenergetskog sistema. To je pokazatelj da se ne proizvodi dovoljno električne energije u domaćim postrojenjima što zbog povećanja konzuma zbog rasta aktivnosti privrede kao i pritisaka iz Evropske unije da se zatvore pojedine zastarjele termoelektrane u Srbiji. To je svakako problem, u prvom redu finansijski, jer EPS mora da uvozi struju kako bi podmirio manjkove. Koliki je to trošak može se procijeniti ako se konstatuje da je struja proizvedena u Srbiji dva puta jeftinija od one koja se uveze“, navodi Gavrilović.

On konstatuje da se može zaključiti da Srbija kada je riječ o struji i uglju sve više postaje zavisna i da se to može promeniti samo bržim razvojem obnovljivih izvora energije.

„Taj proces teče veoma sporo i veliki broj projekata još uvijek nije sproveden zbog uglavnom papiroloških stvari“, zaključuje naš sagovornik.