Projekt "Procjena potencijala za primjenu visoko efikasne kogeneracije i sistema daljinskog grijanja i hlađenja u BiH", koji realizuje Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), pokazao je da u BiH postoji potencijal za širenje daljinskog grijanja, iako je ono već u funkciji u 32 općine, istaknuto je na Međunarodnoj konferenciji za energetsku efikasnost koja se održava u Tesliću.
Direktor za razvoj poslovanja CETEOR-a i menadžer pomenutog projekta Vedad Suljić izjavio je da je to opravdano činjenicom da se samo 10 posto ili manje godišnjih potreba za grijanjem zadovoljava na taj način, a analize su pokazale da bi taj udio mogao rasti do 30 posto i da bude tehnološki i ekonomski isplativ.
- Analizirana je i mogućnost integracije sektora daljinskog grijanja u cjelokupan energetski sektor, odnosno kako da ti sistemi služe kao svojevrsni spremnici u slučaju prekomjerne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora te je za solarnu i energiju vjetra je utvrđeno da bi to moglo biti iskoristivo do 40 posto - pojasnio je Suljić.
Istakao je da bi to omogućilo veće učešće obnovljivih izvora energije u cjelokupnom energetskom sistemu BiH.
Suljić je naglasio da je procjena tih potencijala i svojevrsna obaveza Bosne i Hercegovine prema Energetskoj zajednici, odnosno pripadajućim direktivama.
Na 4. međunarodnoj konferenciji o energetskoj efikasnosti koja je otvorena danas u Tesliću učestvuje oko 200 međunarodnih, regionalnih i domaćih stručnjaka, te predstavnika relevantnih javnih i naučnih institucija iz te oblasti.
Dvodnevnu konferenciju organizuju Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, u saradnji s UNDP-om, GIZ-om i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS.
Energetika.ba / FENA