U dobru i u zlu, klima uređaji gladni energije važna su prilagodba sve toplijem svijetu. Milionima ljudi postali su nužni za preživljavanje, tvrde stručnjaci.
U Americi su posvuda, u Evropi su kontroverzni, a u Aziji za njima žude. Kako su toplinski valovi u svijetu sve češći, klima uređaji su u fokusu.
U dobru i u zlu, ti uređaji gladni energije važna su prilagodba sve toplijem svijetu. Milionima ljudi postali su nužni za preživljavanje, tvrde stručnjaci, prenosi Hina.
Iako pomažu u spašavanju života, klima uređaji dolaze sa cijenom – njihovi energetski zahtjevi su ogromni.
Klima uređaji odgovorni su za emisiju gotovo milijardu metričkih tona ugljikovog dioksida godišnje od ukupno 37 milijardi emitiranih u cijelom svijetu, prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
Taj začarani krug moguće je prekinuti, kažu stručnjaci, povećanjem udjela obnovljivih izvora energije, razvojem energetski manje zahtjevnih klima uređaja i razvojem drugih tehnika rashlađivanja.
“Postoje neki pravi čistunci koji misle da ih možemo eliminirati, ali ne mislim da je to izvedivo”, rekao je za AFP Robert Dubrow, epidemiolog s Yalea koji se specijalizirao za zdravstvene učinke klimatskih promjena.
Pristup klimatizaciji već spašava desetke hiljada života godišnje i to je brojka koja raste, prema nedavnom izvještaju IEA-e čiji je Dubrow koautor.
Studije pokazuju da je rizik od smrti uzrokovane vrućinom smanjen za tri četvrtine manji onima koji žive u domaćinstvima s klima uređajima.
U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje oko 90 posto domaćinstava ima klima uređaj, naučnici ističu ulogu klimatizacije u zaštiti stanovništva i potencijalno razoran učinak isključenja struje za toplinskih valova.
Međutim, od 3,5 milijarde ljudi koji žive u vrućim klimama širom svijeta, samo ih 15-ak posto ima klima uređaje.
U Indiji će na ‘klimu’ trošiti koliko Norveška proizvede
Broj klima uređaja u svijetu, a već ih je oko dvije milijarde, vrtoglavo će rasti kako temperature rastu.
Indija, Kina i Indonezija, prva, druga i četvrta najmnogoljudnija zemlja na svijetu, imat će najveći rast.
Udio domaćinstava u Indiji opremljenih klima uređajima mogao bi porasti s 10 na 40 posto do 2050. godine, prema nedavnoj studiji.
To će, međutim, donijeti povećanje potrošnje električne energije jednako postojećoj godišnjoj proizvodnji zemlje poput Norveške.
Ako buduća mreža Indije koristi isto toliko fosilnih goriva kao danas, to bi značilo oko 120 miliona tona više ugljičnog dioksida godišnje – ili 15 posto trenutnih emisija energetskog sektora u zemlji.
Problemi koje donosi pojačana klimatizacija tu ne prestaju. Klima uređaj koriste plinove fluorougljika kao rashladna sredstva, koji imaju snagu zagrijavanja hiljadama puta veću od CO2 kad se ispuste u atmosferu. Ujedno, ispuštanjem vrućeg zraka na ulice, klimatizacija pridonosi stvaranju urbanih toplinskih otoka.
Studija iz 2014. pokazala je da toplina emitirana iz klimatizacijskih sistema u gradskim središtima povećava srednju temperaturu zraka za više od jednog stepena.
I konačno, zbog svoje cijene pristup klimatizaciji može biti financijski problem. Cijena računa za struju može prisiliti siromašnije porodice da biraju između hlađenja i drugih bitnih potreba.
Održivo hlađenje
Enrica De Ciana, profesorica ekonomije okoliša na venecijanskom univerzitetu, kaže da su klima uređaji nužni, ali važno ih je kombinirati s “komplementarnim” pristupima.
Prvo, nastavkom povećanja proizvodnje obnovljive energije i smanjenjem fosilnih goriva tako da energija koju koriste klima uređaji dovodi do manje emisija.
Drugo, razvojem i ugradnjom pristupačnih klima uređaja koji troše manje energije, na čemu neke kompanije već rade.
Veća efikasnost također bi smanjila rizike od prekida u opskrbi strujom zbog prekomjerne potražnje. Za vrućih dana klima uređaj može činiti više od polovice vršne potrošnje.
Ali iznad svega stručnjaci naglašavaju istovremenu potrebu za mjerama prostornog planiranja, uključujući više zelenih i vodenih površina te nogostupe i krovove koji odbijaju sunčeve zrake i bolju izolaciju zgrada.
“Moramo postići održivo unutarnje hlađenje”, rekao je Dubrow. Predložena rješenja su “vrlo izvediva”, dodaje, ali je “stvar političke volje da se provedu”.
(Energetika.ba)