Tri četvrtine evropske proizvodnje struje dolazi iz niskougljičnih izvora
Na kraju prvog polugodišta udio vjetroturbina i solarnih panela u proizvodnji električne energije u EU iznosio je 30 posto, odnosno 385,6 TWh, dok je iz fosilnih goriva dobiveno 343,5 TWh. To znači porast od čak 3% u odnosu na prvu polovinu 2023.
Rast proizvodnje od sunca i vjetra u kombinaciji s oporavkom hidrogeneracije značio je da su obnovljivi izvori energije proizveli polovicu električne energije u EU-u u prvoj polovici 2024. To značajno nadmašuje prethodni rekord postavljen prošle godine od 44 %.
Svi niskougljični izvori proizvodnje zajedno su činili gotovo tri četvrtine (73 %) proizvodnje električne energije u EU-u u prvoj polovici 2024. Uz rast obnovljivih izvora energije, nuklearna proizvodnja također je porasla za 3,1% (+9 TWh) širom EU-a, u usporedbi s istim razdobljem 2023. To je prikrilo dva suprotna trenda: francuska nuklearna proizvodnja vratila se na mrežu nakon održavanja i prekida, uz porast od 19 TWh. Međutim, zatvaranje posljednje njemačke nuklearne flote u proljeće 2023. značilo je pad od 7 TWh koji se neće poništiti.
U prvoj polovici ove godine 13 zemalja Evropske unije prvi je put uz pomoć vjetra i Sunca uspjelo proizvesti više električne energije nego iz ugljena, nafte i plina, a među njima su po prvi puta Njemačka, Belgija, Nizozemska i Mađarska.
Prema izvještaju, elektrane u Evropskoj uniji iskoristile su 24 % manje ugljena i 14 % manje plina u usporedbi s prvom polovicom 2023. godine. Udio fosilnih goriva u proizvodnji električne energije istodobno je smanjen s 33 na 27 %. Količina proizvedene električne energije u europskim hidroelektranama porasla je za 21 posto u odnosu na prošlu godinu. Svi obnovljivi izvori, dakle energija vjetra, solarna energija i hidroenergija, sada čine 50 posto ukupne opskrbe električnom energijom u EU.
"Prva polovica godine pokazuje smanjivanje uloge proizvodnje iz fosilnih goriva u energetskom sektoru i dobitke za obnovljive izvore energije koji se ne mogu pripisati privremenih varijacija. Svjedoci smo povijesnog pomaka i on se događa ubrzano. Ako države članice mogu održati zamah u razvoju vjetra i sunca, ovisnost o foislnim gorivima će slabjeti.", komentirao je Chris Rosslowe, viši analitičar energetskih i klimatskih podataka, Ember.