Naša država jedini je aktivni izvoznik električne energije u regionu i svoju struju prodajemo na tržištu Crne Gore, Srbije i niza drugih država. Međutim, prema rezultatima opsežnog istraživanja cijena struje u Evropi analitičarske agencije Riarejting, naša država ima višu cijenu struje nego zemlje gdje ju izvozimo.
Prema njihovim podacima, naša država je na 8. mjestu u Evropi i spada u one koje imaju jeftiniju električnu energiju, međutim, da nije sve tako bajno, svjedoče države iz regije, koje ipak imaju jeftiniju struju od BiH.
Više cijene
Navodi se da cijena električne energije za građane u BiH iznosi 1,57 KM po kilovatu, istu cijenu imaju i građani Albanije, dok građani Srbije, naprimjer, plaćaju 1,22 KM po kilovatsatu električne energije. Građani Crne Gore ipak plaćaju malo višu cijenu nego građani BiH, pa po kilovatsatu plate 1,80 KM. Nakon Crne Gore, slijede građani Hrvatske, koji kilovat struje plaćaju 2,47 KM, dok struju najskuplje u regiji plaćaju građani Slovenije, i to 3,03 KM.
Prema mišljenju analitičara, glavni razlog za visoke cijene je značajan udio poreza u cijeni električne energije.
- U mnogim državama visok porez opravdan je podrškom razvoju zelene energije. Ipak, ne razvijaju sve zemlje aktivno obnovljive izvore energije - navodi se u istraživanju.
Uzimajući sve ovo u obzir, posebnu pažnju izaziva informacija da je, i pored ovakvih podataka, još početkom ove godine najavljeno novo poskupljenje električne energije za građane BiH.
Državna regulacija
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za „Avaz“ je kazao da je ova oblast u zavisnosti od državne regulacije.
- Postoje različite politike vlada država u regionu u kontekstu subvencioniranja cijene električne energije. Naprimjer, u Srbiji državnom korekcijom cijene struje pokušavaju izaći ususret najsiromašnijim građanima. U BiH se to ne radi i drugačiji je sistem. A zanimljivo je da BiH nije uvoznik električne energije, što opet nije pozitivna stvar - rekao je Čavalić.
Dodaje da to ukazuje na činjenicu da naša industrija ne zahtijeva veće količine energije, što pokazuje da nema razvoja industrije i privrede.
- To se upravo dešava u Srbiji, jer oni iz godine u godinu kupuju više električne energije. Osnovni problem kod energije jeste to da se ona ne može skladištiti, a države s pozitivnom stopom rasta upravo kupuju taj višak električne energije - kazao je Čavalić.
Prema njegovim riječima, država dosta utječe na formiranje cijene za svoje građane i, ukoliko bi vlast željela, oni bi mogli promijeniti trenutno stanje, prenosi Avaz.
Najskuplja struja u Danskoj
5,76 KM za kilovatsat - Danska
5,56 KM - Njemačka
5,12 KM - Belgija
4,42 KM - Portugal
4,36 KM - Italija
Najjeftinija struja u Ukrajini
0,58 KM za kilovatsat - Ukrajina
0,58 KM - Kazahstan
0,90 KM - Rusija
1 KM - Bjelorusija
1,22 KM - Srbija
Energetika.ba