Tuzla je danas bila domaćin četvrtog Regionalnog energetskog foruma koji je tematski posvećen energetskoj tranziciji. Suština je u dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora odnosno prelasku sa proizvodnje bazirane na fosilnim gorivima, posebno uglju ka proizvodnji iz obnovljivih izvora energije.
Forum je dio projekta koji provodi Udruženje NERDA a podržava resorno ministarstvo Republike Austrije.
Četvrti Regionalni energetski forum, umjesto u proljeće zakazan je za jesen zbog čekanja na donošenje važnih odluka energetske zajednice Evropske unije.
– Odluka da BiH mora da napravi nove ciljeve dekarbonizacije, da mora da počne s izradom nacionalnog energetskog i klimatskog plana, sve u sljedećih nekoliko mjeseci. Očekuje se veliki događaj u Katovicama u okviru UN okvirne konvencije gdje se govori o finaliziranju dogovora vezano za klimatske promjene na nivou Ujedinjenih nacija – kazao je prof.dr. Mirza Kušljugić iz Organizacionog odbora Regionalnog energetskog foruma.
Energetska tranzicija je regionalna priča pa su na Forumu prezentirana iskustva Hrvatske koja je najranije krenula u ovaj proces.
– U sljedećih 30 godina ne graditi ništa, na način na koji smo do sada gradili. Gradimo na novi način i onda ćemo 2060. godine postići to što moramo ako želimo zemlju ostaviti svojim unucima – ističe prof.dr. Slavko Krajcar sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Pomoćnik ministra za energetiku u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Admir Softić navodi da je BiH u obavezi da počne izradu integrisanog energetskog i klimatskog plana za period 2021.-2030. koji će definisati pravac razvoja energetskog sektora.
Jedno od neizbježnih pitanja je kako, u kontekstu energetske tranzicije, evropska energetska zajednica gleda na izgradnju zamjenskih termoblokova.
– Mi ćemo 5.000 GW/h u Elektropriovredi BiH za naše građane i industriju proizvoditi ili iz postojećih blokova koji nisu savršeni ili iz novih zamjenskih blokova u Tuzli i Kaknju koji su najmoderniji blokovi koji uopšte postoje – naglasio je Bajazit Jašarević, direktor JP Elektroprivreda BiH.
Evropska težnja je da se, od 2050. godine, CO2 uopšte ne emituje u atmosferu a dokazana je i ekonomska isplativost ove tvrdnje.
[embed]https://www.youtube.com/watch?v=DNGpY0bwFUo[/embed]
Energetika.ba / FENA