Vrijednost uvezenog prirodnog plina u plinovitom stanju smanjena je za 56,8 posto na godišnjem nivou, a količina uvezenog plina bila je manja za 11,7 posto. Slična situacija je i s ukapljenim plinom. Tako je vrijednost uvezenog ukapljenog plina pala za 54,1 posto, a uvezeno je 11,4 posto manje ukapljenog plina.
Do manje vrijednosti došlo je zbog pada cijena plina, a manje količine uvezenog plina odraz su politike prema kojoj su se zemlje EU-a obvezale smanjiti svoju potrošnju plina za najmanje 15 posto, ističu statističari.
S druge strane, u prvom tromjesečju 2024., i vrijednost i količina uvezenih naftnih ulja ostala je stabilna u usporedbi s prvim tromjesečjem lani. Vrijednost je bila veća samo za 0,4 posto, dok je količina pala za 0,9 posto.
Slični trendovi mogu se uočiti i kada se promatraju mjesečni prosjeci za prvi kvartal 2024. u usporedbi s mjesečnim prosjecima iz prethodnih godina, prenose Financije hr.
Prosječna mjesečna vrijednost uvezenih naftnih ulja u prvom tromjesečju 2024. bila je za 1,8 posto niža od mjesečnog prosjeka u 2023., dok je količinski smanjena za 1,2 posto. Kod ukapljenog prirodnog plina zabilježen je pak pad vrijednosti od 35,9 posto i volumena od 14,5 posto, dok je kod prirodnog plina u plinovitom stanju zabilježen pad vrijednosti od 41,3 posto i volumena od 9,8 posto.
U prva tri mjeseca ove godine većina uvoza naftnih ulja u EU dolazila je iz SAD-a i to 17,1 posto. Na drugom mjestu je Norveška s 13,6 posto, a na trećem Kazahstan s 10,9 posto.
Što se tiče prirodnog plina u plinovitom stanju, gotovo polovica dolazi iz Norveške, odnosno 46,6 posto. Zatim je Alžir s 19,7 posto i na kraju Rusija sa 17,3 posto. Iz SAD-a je pak uvezena većina ukapljenog prirodnog plina, 47,4 posto, slijedi Rusija sa 17,7 posto, a nakon nje je Alžir s 9,9 posto..