Uvozna energija će biti jeftinija od one iz Bloka 7, a kredit se neće moći vraćati
Rekao je ovo u razgovoru za Vijesti.ba ekspert iz tuzlanskog Centra za ekologiju i energiju Denis Žiško.
Analizirajući najnoviju analizu “Procjena utjecaja planiranih TE Tuzla blok 7 i Banovići na kvalitet zraka, zagađenje i zdravlje stanovništva”, koju je objavila poznata svjetska ekološka organizacija Greenpeace, Žiško navodi da je taj dokument urađen po metodologiji prihvaćenoj od Svjetske zdravstvene organizacije, ali i koja se kao provjerena koristi u samoj Evropskoj uniji.
– Ako neko od naših stručnjaka može da dokaže da ovaj izvještaj nije tačan, ja ih pozivam da to urade. A paušalne ocjene i osporavanja, koja standardno dolaze od naših stručnjaka i predstavnika vlasti, njima nek idu na dušu – kaže Žiško.
Prema njegovim riječima, očigledno je da upozorenja međunarodnih organizacija o štetnosti izgradnje pomenute dvije termoelektrane po zdravlje bh. građana previše ne dotiču političare i donosioce odluka u našoj zemlji.
Žiško ocjenjuje tačnim tvrdnje nadležnih da će nove termoelektrane, čija je izgradnja u planu, manje zagađivati okoliš od postojećih blokova, ali upozorava da će i dalje ostati problem s odlagalištem šljake.
– Tu se apsolutno ništa neće promijeniti, a pretpostavljam da ste već vidjeli na koji način oni trenutno vode brigu o odlaganju šljake. I dalje će se to raditi na katastrofalno loš način, kao i do sada – dodaje Žiško.
Također, naglašava da će Blok 7, kao zamjenski za blokove 3, 4 i 5 – koji će biti ugašeni, znatno manje zagađivati okolinu. No, treba imati u vidu da će taj zamjenski blok, kaže naš sagovornik, raditi 30 do 40 godina, što znači da će ujedno i mnogo više zagaditi okolinu nego bi tri pomenuta bloka zagadila za ovo malo vremena što im je još preostalo.
Podsjeća da je pred kraj marta ove godine u posjeti našoj zemlji boravio komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn, koji je tada jasno poručio da Evropa ide u dekarbonizaciju i da će cijena energije koja će se dobijati iz termoelektrana na ugalj rasti zbog taksi na CO2 emisije.
– Ako želimo u Evropu, morat ćemo prihvatiti njena ETS pravila (Emissions Trading System), odnosno međunarodni sistem za trgovanje emisijama stakleničkih plinova. To će utjecati na porast proizvodne cijene energije, pa ćemo samim tim doći u situaciju da će ta energija, za koju oni tvrde da je jeftina – što nije tačno, biti neminovno skupa. A kad još saberemo sve troškove – takse na CO2 emisije, ratu kredita i sve ono što će se morati uložiti u rudnike… doći ćemo u situaciju da ćemo te objekte morati zatvoriti, jer nećemo moći vraćati kredit – konstatuje Žiško.
Donosioci odluka u BiH, dodaje, svjesni su te činjenice, ali su u tu investiciju krenuli “zbog tendera i svega ostalog što ide s tim”.
– A za pet godina, kada počnemo vraćati taj kredit, oni će se početi hvatati za glavu. I ne samo oni, već i i građani BiH jer će im cijena energije biti preskupa. A ne zaboravite da je BiH prihvatila otvoreno tržište, što znači da ćemo doći u situaciju da će uvozna energija biti jeftinija od one proizvodene u bh. termoelektranama. I šta ćemo onda? Plaćati tu skuplju energiju iz BiH? A istovremeno ćemo biti primorani vraćati kredit… – zaključuje Žiško u razgovoru za Vijesti.ba.
D.K.
Energetika.ba / Vijesti.ba