Vijeće Evrope: BiH treba ubrzati sve procese i trajno zaštiti Gornju Neretvu
Konkretni koraci prema suspenziji izgradnje hidroelektrane (HE) "Ulog", raskidanju koncesijskih ugovora za planirani projekt HES "Gornja Neretva", HE "Glavatičevo" i HE "Bjelimići", kao ni adekvatnoj zaštiti kompletnog sliva gornje Neretve nisu poduzeti i neophodno je da BiH ubrza procese i trajno zaštiti gornji tok ove rijeke, zaključak je sastanka Stalnog komiteta za Bernsku konvenciju pri Vijeću Europe.
Podsjetili su da je za gornji tok Neretve, koji je kandidiran kao Emerald područje kojem je, prema međunarodnim obavezama, država morala osigurati adekvatan režim zaštite.
Na sastanku koji se održavao od 27. 11. do 2. decembra u Strasbourgu razmatran je i status implementacije za BiH, koje je ovo tijelo usvojilo tijekom 2022. godine. Preporuke su usvojene nakon otvaranja žalbenog postupka protiv BiH zbog planiranja i realizacije hidroenergetskih projekata u slivu Gornje Neretve, i dostavljene su vlastima u BiH na realizaciju u prosincu 2022. godine.
"Podsjećamo, žalbeni postupak pred Vijeće Europe službeno je otvoren nakon ekspertske misije u slivu gornje Neretve, u oktobru 2022. godine, nakon čega su formulirane i, od strane Stalnog komiteta, prihvaćene smjernice za zaštitu i sprječavanje daljnje degradacije područja. Ispred konzorcija žalitelja, ažurirani izvještaj o implementaciji Preporuka br. 217 (2022), u Strasbourgu prezentirao je pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu Redžib Skomorac, dok je izvještaj u ime nadležnih institucija prezentirala kontakt osoba za Bernsku konvenciju, koju je BiH imenovala zahvaljujući pokretanju žalbenog mehanizma", priopćeno je Centra za životnu sredinu.
Po okončanju zasjedanja, Stalni komitet prihvatio je ograničen stepen demonstracije nadležnih entitetskih institucija da realiziraju navedene Preporuke, međutim, u konačnim odlukama Stalni komitet sa žaljenjem je konstatirao da nisu poduzeti konkretni koraci.
Na sesiji koja je bila posvećena BiH, Skomorac je iznio činjenično stanje i ukazao da, usprkos jasnom sadržaju preporuka, sporni projekti nisu suspendirani, te da je, među ostalim, umjesto napretka u implementaciji preporuka, u međuvremenu, naprotiv došlo do napretka u realizaciji HE "Ulog" što je već rezultiralo znatnim negativnim utjecajem nizvodno od projekta.
Pored toga, ukazano je i da je Emerald područje ostalo nezaštićeno, te da se ozbiljan negativan utjecaj tek može očekivati, ako se ne pristupi hitnoj realizaciji svih preporuka.
"Stalni komitet, kao i određeni delegati, jasno su iskazali neslaganje s manjkom kapaciteta i volje vlasti BiH da osigura realizaciju urgentnih preporuka, što je preduvjet da se područje Gornje Neretve privede zaštiti u režimu Emerald mreže. Ovo predstavlja međunarodnu obavezu čiji garanti moraju biti institucije BiH, međutim, Vijeće Europe ohrabruje sve nivoe vlasti u BiH da poduzmu odlučne korake prema trajnoj zaštiti ugroženog Emerald područja koje se proteže na teritoriji oba bh. entiteta. To je test za vladavinu ekološkog prava u BiH, ali i jedinstvena prilika koja zahtjeva razborite i razumne korake svih strana 'kod kuće', na čemu će žalitelji inzistirati", istaknuo je Skomorac.
Stalni komitet je konačno, pored urgiranja na maksimalno ubrzanje svih procesa s ciljem zaštite ugroženog područja, posebno pozvao vlasti BiH da konzultiraju rezultate istraživanja koji su prikupljeni u okviru Sedmice nauke na Neretvi, koju je Centar za životnu sredinu realizirao već po drugi put.
"Tokom dosadašnjih istraživanja na gornjem toku Neretve uključujući i Sedmicu nauke, otkriveno je preko 1.300 vrsta. Među njima je osam novih vrsta za nauku i 24 nove vrste za BiH. Utvrđena je i izuzetna čistoća vode, koja se svrstava u I. kategoriju kvaliteta. Ovi rezultati dokazuju visoku vrijednost ovog područja i ukazuju na potrebu da se stavi prioritet na njegovu adekvatno zaštitu", navela je koordinatorica programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu Jelena Ivanić.
Pravna savjetnica u Aarhus centru u BiH Nina Kreševljaković dodala je da su nažalost, vlasti u BiH naviknute na populizam i nepoduzimanje konkretnih koraka kada je zaštita životne sredine u pitanju.
"Uvjereni su da provođenje preporuka Stalnog komiteta mogu bez posljedica ignorirati i nastaviti s planovima sistemskog uništenja područja Gornje Neretve. Međutim, uz snažni otpor aktivista prema ovakvom pasivnom ponašanju vlasti, sigurna sam da će preporuke biti ispoštovane", kazala je Kreševljaković.
Postupak pred Vijećem Evrope iniciran je od strane Centra za životnu sredinu i Aarhus centra u BiH, kao domaćih organizacija, uz saradnju s međunarodnim organizacijama Riverwatch, EuroNatur Foundation, CEE Bankwatch Network i ClientEarth.
(Energetika.ba)