Zapadni Balkan ne može da izbjegne plaćanje CBAM-a na izvoz struje u EU od 2026.
Bez izuzeća, ugovorne strane, uključujući Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, morat će da snose dodatne troškove svog izvoza električne energije u Evropsku uniju. To je posljedica dugo najavljivanog Mehanizma prekograničnog prilagođavanja cijene ugljenik (eng. Carbon Border Ajustement Mechanism), koji će Evropska unija uvesti 1. januara 2026. godine.
Da podsjetimo, CBAM predstavlja porez koji će EU naplaćivati na električnu energiju, aluminijum, cement, đubrivo, vodonik, gvožđe i čelik uvežene iz zemalja u kojima ne postoji oporezivanje CO2. Zapadni Balkan podrazumijeva osim pomenute četiri zemlje i Albaniju i Kosovo*, ali one ne izvoze električnu energiju sa emisijama CO2 u EU.
Postavlja se pitanje koliki će biti ti dodatni troškovi za sve one koji izvoze elektrčnu energiju iz regiona, a prije svega za državne elektroprovrede od 1. januara 2026. Na pitanje da li može da napravi odnos između prihoda izvoznika i iznosa nove takse koju će morati da plaćaju, on odgovara da je to moguće, ali da ta računica zavisi od specifičnih varijabli kao što su intenzitet CO2 izvezene struje, stope CBAM-a i obima izvoza.
Za 2023. troškovi CBAM-a za izvoz Srbije u EU procijenjeni su na 1,07 milijardi eura
Nedavno objavljeni izvještaj Praćenje spremnosti za prekograničnu taksu na CO2 Evropske unije (eng. Energy Community Secretariat’s CBAM-Readiness Tracker), Sekretarijata Energetske zajednice, mogao bi da dočara sliku troškova, prenosi Balkan Green Energy News.
Izvještaj sadrži tabelu sa troškovima CBAM-a za uzvoz struje iz članica Energetske zajednice u EU, uključujući i tranzit, za 2023, i uz prosečnu mesečnu cijenu emisionih jedinica sa aukcija u okviru Sistema za trgovanje emisijama EU (eng. EU ETS).
Kalkulacija daje procenu veličine dodatnih troškova koji bi trebalo da se dodaju ukupnim troškovima uvoza električne energije, navodi se u Izvještaju. Treba reći da CBAM plaćaju uvoznici.
Za 2023. troškovi CBAM-a za srpski izvoz procenjeni su na 1,07 milijardi eura, dok bi ukupna cifra za Crnu Goru, BiH i Sjevernu Makedoniju bila 797 miliona eura.
Članice će kasniti, samo je pitanje koliko, pojašanjava Lorkovski tokom brifinga za medije o predstojećem Ministarskom savjetu.
Najzahtjevniji uslovi za izuzeće, su, prema njegovim riječima, spajanje tržišta električne energije članica i EU zemalja, kao i to što članice moraju da daju obavezu da će ubvesti oporezivanje CO2. Samo za spajanje tržišta potrebno je 18 mjeseci za obavljanje posla od kada se urade sve pripreme.
Lorkovski je napomenuo da je, za sada, napredovalo samo spajanje tržišta Crne Gore i Italije i da se očekuje da će biti operativno do sredine 2026.